Po uredima gradskih uprava diljem svijeta traži se odgovor na pitanje kako osigurati održivi razvoj gradova. Bar ondje gdje se razmišlja imalo dugoročno. Scenariji su različiti, no cilj je isti – samoodrživost. Jedni održivi razvoj vide u pametnoj demografskoj politici, drugi u očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva, no većina pojmove samoodrživosti i pametnih gradova vidi u uporabi tehnologije.
S druge strane, gradovi se moraju uhvatiti ukoštac s rješavanjem mnogo urbanih izazova kako bi osigurali pametan i održiv rast, a to uključuje iskorištavanje punoga potencijala ICT tehnologije, osiguranje čišćeg okoliša i lakši pristup javnim uslugama, razvoj pametnog i čišćeg urbanog prijevoza itd. U svijetu postoje različiti primjeri gradova koji su daleko odmaknuli u osuvremenjivanju, opamećivanju i postizanju višeg ili nižeg stupnja samoodrživosti. Prema podacima Centra za ekonomska i poslovna istraživanja, u samoodrživosti vode europski gradovi, posebno Frankfurt i London. Slijede azijski tigrovi Seul, Singapur i Hong Kong te Kopenhagen, Amsterdam, Rotterdam, Berlin i Madrid. Indeks samoodrživosti uzima u obzir tri kriterija: društveni, okolišni i ekonomski.
Najbrža povezanost U Hrvatskoj je samo nekoliko gradova snažnije zakoračilo u tom smjeru, no njihov se broj povećava. Duga Resa jest grad koji bi malotko nazvao razvijenim, no iako je od nekad industrijskoga grada u koji su se ljudi doseljavali postao suprotno, ondje pokušavaju pronaći inovativan model razvoja. Uvođenjem javnoga gigabitnog interneta, najbržega u Hrvatskoj, žele ponajprije povećati kvalitetu života građana (s pomoću pružatelja javnih usluga), a Gpointom, projektom upravljanja poduzetničkom i inovacijskom infrastrukturom, pridonijeti razvoju gospodarstva šireg područja i za postojeće tvrtke i za startupove.– Želimo da Duga Resa kao ruralno područje ponovno postane mjesto u koje će se ljudi doseljavati. Imamo konkretnu viziju gdje želimo biti za 10 do 20 godina, a osim vizije imamo potrebnu količinu hrabrosti i znanja te vrhunske partnere da taj cilj i ostvarimo – kažu u Dugoj Resi Smart Cityju čiji je partner na tom projektu tvrtka Ruđer inovacije u vlasništvu Instituta ‘Ruđer Bošković’.Radi se i na drugim projektima koji bi trebali pridonijeti samoodrživosti grada. Provodi se projekt dobivanja električne energije iz obnovljivih izvora koja bi trebala višestruko zadovoljavati javne potrebe (javna rasvjeta i sl.) i planira ostvariti energetsko-klimatski paket EU do 2020. Dubrovnik i Koprivnica među hrvatskim su gradovima koji se najviše fokusiraju na rješenja koja vode do statusa pametnoga grada. U Dubrovniku je tako nedavno u suradnji s HT-om počeo najveći pilot-projekt pametnoga grada u Hrvatskoj, vrijedan više od 1,5 milijuna kuna. Zahvaljujući tom projektu koji je u funkciji od 15. ožujka 2016. Dubrovnik će i službeno postati prvi inovacijski, testni, razvojni, ali i prodajni HT-ov Smart City centar. Građanima i mnogim turistima bit će znatno olakšano snalaženje, a unaprijedit će se i prometna sigurnost i energetska učinkovitost grada.
Senzori posvuda Prema Strategiji razvoja pametnoga grada Dubrovnika, definirano je izvođenje projekta ‘Smart City Dubrovnik’ u više manjih međusobno povezanih projekata koji mogu funkcionirati i samostalno, kao odvojene cjeline. DURA trenutačno koordinira izvedbu prvih pilot-projekata koji će biti izvedeni na već dogovorenim lokacijama. U fazi provedbe jest projekt ‘Smart Parking’ čiji je cilj s pomoću senzora koji će biti postavljeni na parkirna mjesta informaciju o slobodnome mjestu slati na server, pri čemu će svaki korisnik aplikacije na svome mobilnome uređaju moći vidjeti sva slobodna parkirna mjesta. Glavna je funkcionalnost aplikacije interaktivna mapa s pregledom slobodnih parkirnih mjesta. Cilj projekta jest smanjenje gužvi u prometu i emisije stakleničkih plinova. Nakon pokretanja slijedi testiranje i plan je do kraja 2016. pokriti 25 posto parkirnih mjesta u Dubrovniku. Dovršen je pilot-projekt ‘Smart Sprinklers’. Riječ je o senzorima za vlagu i prskalica kojim je potpuno osuvremenjen sustav navodnjavanja jednoga gradskog parka. Očekuje se do 50 posto uštede u potrošnji vode. Osim prskalica kraj parka su postavljene solarne klupe na kojima se mogu puniti mobiteli i tableti te mjeriti kvaliteta zraka. Projekt ‘Dubrovnik Card’ nastavak je Dubrovačke kartice, projekta čiji je cilj omogućiti posjetiteljima lakše i brže snalaženje te tako smanjenje gužvi na gradskim ulicama. Započetim projektom Wi-Fi zone Dubrovnik planira pokriti velike javne površine gradskom Wi-Fi mrežom s pristupom internetu. Tako se otvara novi kanal za analizu ponašanja potrošača, dodatni marketing i reklame upućene turistima. Plan je da se prve pristupne točke postave u gradskoj jezgri. U planu je i projekt ‘Smart Lighting’ čiji je cilj zamjena klasičnih žarulja javne rasvjete LED tehnologijom i senzorima za prilagodbu intenziteta svjetla. Kad senzori na rasvjeti osjete da nema prolaznika ili vozila, jačina rasvjete smanji se na minimum, što štedi električnu energiju i do 90 posto na manje prometnim lokacijama. Nakon završetka pilot-projekata planirano je, kažu u DURA-i, nastaviti provedbu na razini cijeloga grada.
Održivi biciklisti Koprivnica je kao pametni grad zauzela prvo mjesto u elektromobilnosti, ponajprije zahvaljujući projektu ‘Civitas Dyn@mo‘. Cilj je uspostava održivog prometa koji obuhvaća planiranje javnog prijevoza i javni prijevoz s niskom emisijom, sveučilišni kampus nulte emisije ugljikova dioksida, razvoj kurikula održivog prometa za koprivničko sveučilište, program zajedničke uporabe električnih gradskih automobila i donošenje plana održive urbane mobilnosti (Sustainable Urban Mobility Plan – SUMP). U sklopu projekta otvoreno je pet punionica za električna vozila, nabavljeno je pet električnih, jedan hibridni i jedan hibridni ‘plug-in’ automobil kojima se služe zaposlenici gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova. Za javni prijevoz građana nabavljena su dva električna miniautobusa, uspostavljen je i sustav gradskih bicikala BicKo sa sedam terminala u gradu, a u kampusu je postavljen terminal s električnim biciklima. Cilj projekta ‘Novo lice Koprivnice’ jest uspostava zelenoga, energetski neovisnog i učinkovitoga grada. Grad nije zapostavio ni društvenu komponentu pametnih gradova, zato se provode projekti kojima se nastoji otkloniti socijalna isključenost, potiče se cjeloživotno obrazovanje itd. Komunalno poduzeće Komunalac aktivno je u više inovativnih projekata, pa su tako u suradnji s HT-om uvedeni e-računi, a početkom godine građanima je besplatno podijeljeno 11 tisuća smeđih kanta za biorazgradivi otpad te se u suradnji s HT-om na njih ugrađuju čipovi kako bi se odvoz otpada mogao obračunavati prema količini.
Veliki trbuh Komunalac je potkraj 2015. prvi u Hrvatskoj postavio vodeći inovativni sustav za odlaganje otpada na javnim prostorima Bigbelly i Bigbelly Smart. Sustav Bigbelly budućnost je upravljanja otpadom i recikliranjem koji radi na solarni pogon i šalje signal o popunjenosti spremnika, smanjuje operativne troškove komunalnih službi do 80 posto, štedi gorivo te smanjuje emisiju ugljikova dioksida. U Koprivnici se hvale i futurističkim i inovativnim pametnim klupama koje se solarno napajaju te omogućavaju punjenje mobitela i tableta, sadržavaju niz senzora i opremljene su bežičnom pristupnom točkom. – Želimo da Koprivnica postane energetski učinkovit grad koji će se razvijati u skladu s očuvanjem prirode, što je vrlo važno za očuvanje kvalitete života u gradu. Gradsko komunalno poduzeće Komunalac u suradnji s Gradom nastavit će se i dalje razvijati u tom smjeru – kažu u Gradu Koprivnici. Od novih projekata u planu imaju pametno dječje igralište specifičnog i modernog dizajna, projekt ‘Siguran i pametan grad’ koji podrazumijeva videonadzor nad javnim površinama i glavnim prometnim čvorištima te u sklopu toga izradu gradske bežične mreže, a nastavit će se također inovativno upravljanje otpadom i recikliranje.Gradovi imaju ključnu ulogu kao pokretači gospodarskog razvoja i u njima je najveća inovacijska aktivnost, a što budu pametniji i ekološki svjesniji, to će biti samoodrživiji i ugodnija mjesta za život.