22. ožujak 2016.

Samo lukavi postaju samoodrživi

Po uredima gradskih uprava diljem svijeta traži se odgovor na pitanje kako osigurati održivi razvoj gradova. Bar ondje gdje se razmišlja imalo dugoročno. Scenariji su različiti, no cilj je isti – samoodrživost. Jedni održivi razvoj vide u pametnoj demografskoj politici, drugi u očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva, no većina pojmove samoodrživosti i pametnih gradova vidi u uporabi tehnologije.

S druge strane, gradovi se moraju uhvatiti ukoštac s rješavanjem mnogo urbanih izazova kako bi osigurali pametan i održiv rast, a to uključuje iskorištavanje punoga potencijala ICT tehnologije, osiguranje čišćeg okoliša i lakši pristup javnim uslugama, razvoj pametnog i čišćeg urbanog prijevoza itd. U svijetu postoje različiti primjeri gradova koji su daleko odmaknuli u osuvremenjivanju, opamećivanju i postizanju višeg ili nižeg stupnja samoodrživosti. Prema podacima Centra za ekonomska i poslovna istraživanja, u samoodrživosti vode europski gradovi, posebno Frankfurt i London. Slijede azijski tigrovi Seul, Singapur i Hong Kong te Kopenhagen, Amsterdam, Rotterdam, Berlin i Madrid. Indeks samoodrživosti uzima u obzir tri kriterija: društveni, okolišni i ekonomski.

Najbrža povezanost U Hrvatskoj je samo nekoliko gradova snažnije zakoračilo u tom smjeru, no njihov se broj povećava. Duga Resa jest grad koji bi malotko nazvao razvijenim, no iako je od nekad industrijskoga grada u koji su se ljudi doseljavali postao suprotno, ondje pokušavaju pronaći inovativan model razvoja. Uvođenjem javnoga gigabitnog interneta, najbržega u Hrvatskoj, žele ponajprije povećati kvalitetu života građana (s pomoću pružatelja javnih usluga), a Gpointom, projektom upravljanja poduzetničkom i inovacijskom infrastrukturom, pridonijeti razvoju gospodarstva šireg područja i za postojeće tvrtke i za startupove.– Želimo da Duga Resa kao ruralno područje ponovno postane mjesto u koje će se ljudi doseljavati. Imamo konkretnu viziju gdje želimo biti za 10 do 20 godina, a osim vizije imamo potrebnu količinu hrabrosti i znanja te vrhunske partnere da taj cilj i ostvarimo – kažu u Dugoj Resi Smart Cityju čiji je partner na tom projektu tvrtka Ruđer inovacije u vlasništvu Instituta ‘Ruđer Bošković’.Radi se i na drugim projektima koji bi trebali pridonijeti samoodrživosti grada. Provodi se projekt dobivanja električne energije iz obnovljivih izvora koja bi trebala višestruko zadovoljavati javne potrebe (javna rasvjeta i sl.) i planira ostvariti energetsko-klimatski paket EU do 2020. Dubrovnik i Koprivnica među hrvatskim su gradovima koji se najviše fokusiraju na rješenja koja vode do statusa pametnoga grada. U Dubrovniku je tako nedavno u suradnji s HT-om počeo najveći pilot-projekt pametnoga grada u Hrvatskoj, vrijedan više od 1,5 milijuna kuna. Zahvaljujući tom projektu koji je u funkciji od 15. ožujka 2016. Dubrovnik će i službeno postati prvi inovacijski, testni, razvojni, ali i prodajni HT-ov Smart City centar. Građanima i mnogim turistima bit će znatno olakšano snalaženje, a unaprijedit će se i prometna sigurnost i energetska učinkovitost grada.

Senzori posvuda Prema Strategiji razvoja pametnoga grada Dubrovnika, definirano je izvođenje projekta ‘Smart City Dubrovnik’ u više manjih međusobno povezanih projekata koji mogu funkcionirati i samostalno, kao odvojene cjeline. DURA trenutačno koordinira izvedbu prvih pilot-projekata koji će biti izvedeni na već dogovorenim lokacijama. U fazi provedbe jest projekt ‘Smart Parking’ čiji je cilj s pomoću senzora koji će biti postavljeni na parkirna mjesta informaciju o slobodnome mjestu slati na server, pri čemu će svaki korisnik aplikacije na svome mobilnome uređaju moći vidjeti sva slobodna parkirna mjesta. Glavna je funkcionalnost aplikacije interaktivna mapa s pregledom slobodnih parkirnih mjesta. Cilj projekta jest smanjenje gužvi u prometu i emisije stakleničkih plinova. Nakon pokretanja slijedi testiranje i plan je do kraja 2016. pokriti 25 posto parkirnih mjesta u Dubrovniku. Dovršen je pilot-projekt ‘Smart Sprinklers’. Riječ je o senzorima za vlagu i prskalica kojim je potpuno osuvremenjen sustav navodnjavanja jednoga gradskog parka. Očekuje se do 50 posto uštede u potrošnji vode. Osim prskalica kraj parka su postavljene solarne klupe na kojima se mogu puniti mobiteli i tableti te mjeriti kvaliteta zraka. Projekt ‘Dubrovnik Card’ nastavak je Dubrovačke kartice, projekta čiji je cilj omogućiti posjetiteljima lakše i brže snalaženje te tako smanjenje gužvi na gradskim ulicama. Započetim projektom Wi-Fi zone Dubrovnik planira pokriti velike javne površine gradskom Wi-Fi mrežom s pristupom internetu. Tako se otvara novi kanal za analizu ponašanja potrošača, dodatni marketing i reklame upućene turistima. Plan je da se prve pristupne točke postave u gradskoj jezgri. U planu je i projekt ‘Smart Lighting’ čiji je cilj zamjena klasičnih žarulja javne rasvjete LED tehnologijom i senzorima za prilagodbu intenziteta svjetla. Kad senzori na rasvjeti osjete da nema prolaznika ili vozila, jačina rasvjete smanji se na minimum, što štedi električnu energiju i do 90 posto na manje prometnim lokacijama. Nakon završetka pilot-projekata planirano je, kažu u DURA-i, nastaviti provedbu na razini cijeloga grada.

Održivi biciklisti Koprivnica je kao pametni grad zauzela prvo mjesto u elektromobilnosti, ponajprije zahvaljujući projektu ‘Civitas [email protected]‘. Cilj je uspostava održivog prometa koji obuhvaća planiranje javnog prijevoza i javni prijevoz s niskom emisijom, sveučilišni kampus nulte emisije ugljikova dioksida, razvoj kurikula održivog prometa za koprivničko sveučilište, program zajedničke uporabe električnih gradskih automobila i donošenje plana održive urbane mobilnosti (Sustainable Urban Mobility Plan – SUMP). U sklopu projekta otvoreno je pet punionica za električna vozila, nabavljeno je pet električnih, jedan hibridni i jedan hibridni ‘plug-in’ automobil kojima se služe zaposlenici gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova. Za javni prijevoz građana nabavljena su dva električna miniautobusa, uspostavljen je i sustav gradskih bicikala BicKo sa sedam terminala u gradu, a u kampusu je postavljen terminal s električnim biciklima. Cilj projekta ‘Novo lice Koprivnice’ jest uspostava zelenoga, energetski neovisnog i učinkovitoga grada. Grad nije zapostavio ni društvenu komponentu pametnih gradova, zato se provode projekti kojima se nastoji otkloniti socijalna isključenost, potiče se cjeloživotno obrazovanje itd. Komunalno poduzeće Komunalac aktivno je u više inovativnih projekata, pa su tako u suradnji s HT-om uvedeni e-računi, a početkom godine građanima je besplatno podijeljeno 11 tisuća smeđih kanta za biorazgradivi otpad te se u suradnji s HT-om na njih ugrađuju čipovi kako bi se odvoz otpada mogao obračunavati prema količini.

Veliki trbuh Komunalac je potkraj 2015. prvi u Hrvatskoj postavio vodeći inovativni sustav za odlaganje otpada na javnim prostorima Bigbelly i Bigbelly Smart. Sustav Bigbelly  budućnost je upravljanja otpadom i recikliranjem koji radi na solarni pogon i šalje signal o popunjenosti spremnika, smanjuje operativne troškove komunalnih službi do 80 posto, štedi gorivo te smanjuje emisiju ugljikova dioksida. U Koprivnici se hvale i futurističkim i inovativnim pametnim klupama koje se solarno napajaju te omogućavaju punjenje mobitela i tableta, sadržavaju niz senzora i opremljene su bežičnom pristupnom točkom. – Želimo da Koprivnica postane energetski učinkovit grad koji će se razvijati u skladu s očuvanjem prirode, što je vrlo važno za očuvanje kvalitete života u gradu. Gradsko komunalno poduzeće Komunalac u suradnji s Gradom nastavit će se i dalje razvijati u tom smjeru – kažu u Gradu Koprivnici. Od novih projekata u planu imaju pametno dječje igralište specifičnog i modernog dizajna, projekt ‘Siguran i pametan grad’ koji podrazumijeva videonadzor nad javnim površinama i glavnim prometnim čvorištima te u sklopu toga izradu gradske bežične mreže, a nastavit će se također inovativno upravljanje otpadom i recikliranje.Gradovi imaju ključnu ulogu kao pokretači gospodarskog razvoja i u njima je najveća inovacijska aktivnost, a što budu pametniji i ekološki svjesniji, to će biti samoodrživiji i ugodnija mjesta za život.