26. listopad 2016.

Saxo banka: Ulaganje u obrazovanje, internet i infrastrukturu ključni za rješavanje fiskalnog deficita

lider.media
lider.media

Planovi političara u rješavanju fiskalnih deficita mogli bi biti jedan od nagovještaja što će nam to donijeti 2017. godina da bi svjetsko gospodarstvo ozbiljnije krenulo s pozitivnim trendovima. Ako se okrenu ciljanim ulaganjima u obrazovanje i osnovne infrastrukturne potrebe, to će sigurno donijeti toliko nužan zaokret, no ako i dalje budemo slušali o širenju programa socijalne pomoći, dobit ćemo kontra efekt koji ne doprinosi rastu gospodarstva. Poručuje to Steen Jakobsen, glavni ekonomist u Saxo banci.

Naznake promjena već se vide u politikama središnjih banaka. Već su naime povukle određene poteze, kao primjerice Bank of Japan koja je najavila da prestaje s beskonačnim programom kvantitativnog popuštanja dok bi Europska središnja banka mogla oslabiti sa svojim otkupom državnih obveznica, pri čemu je američki  Fed već krenuo u tom smjeru. Modeli ‘novca iz helikoptera‘, kao suprotnost QE programima, nastavit će se uvoditi tijekom 2017., pomalo i na stražnja vrata, i to kao ideja monetizacije duga, odnosno stalne monetizacije proračunskog deficita da bi se potaknuo ekonomski rast. No, kada je riječ o fiskalnom deficitu prvenstveno treba gledati za koji će se deficit odlučiti političari i Vlade te gdje će stvarno nastati povećanje, smatra prvi analitičar danske investicijske banke.

- Ako omoguće deficit koji podupire tvrtke u državnom vlasništvu i programe socijalne pomoći, dobit ćemo kontraproduktivan rezultat. No, ako ulaganje u infrastrukturu, kao riječi koje stalno čujemo u vijestima pretvore u djela, moguće su samo pozitivne posljedice. Pri tome infrastruktura znači i ulaganje u obrazovni sustav, kao jednu od najvažnijih mogućih investicija u jednom društvu. Tu je zatim tehnologija i internet, pa naravno i bolje luke ili ceste, što po definiciji ima snažniji povrat ulaganja od prve opcije. Jasno je da se time smanjuje teret na gospodarstvo, ljudi su obrazovaniji i produktivniji, a protok roba i usluga je dinamičniji i bolji. To je lijek koji čekamo za oporavak gospodarstava – ističe Jakobsen.

Ipak, iskustvo i trendovi pokazuju da treba biti oprezan i Jakobsen zaključuje kako je vrlo skeptičan hoće li političari uočiti razliku koji od poteza donose dugoročne koristi za jedno društvo.