Svijet

Stvoren je digitalni jaz: 3,5 milijardi ljudi koristi, a 3,9 milijardi ne koristi internet

Lider/Hina

U svijetu će do kraja ove godine 3,5 milijardi ljudi koristiti internet, što je 48 posto svjetskog stanovništva i oko 300 milijuna više nego prošle godine, ali još uvijek 3,9 milijardi ljudi ili oko 52 posto svjetskog stanovnika nema pristup mreži, što stvara ‘globalni digitalni jaz’, poručili su ITU i UN-ova komisija za broadband.

Te prognoze i poruke ITU-a (International Telecomunication Union – Međunarodna telekomunikacijska unija) te UN-ove komisije za broadband ili širokopojasni pristup objavljene su krajem prošlog tjedna s porukom da razvoj broadbanda pridonosi održivom razvoju u svijetu.

“Broadband tehnologije mogu biti snažan poticaj razvoju brojnih društvenih i gospodarskih djelatnosti, ali to traži udružena ulaganja javnog i privatnog sektora u pristup, vještine i obrazovanje”, poručuju iz te UN-ove komisije upozoravjaući da se “pristup internetu približava zasićenju u bogatijim i razvijenijim zemljama, no povezanost i dalje ne napreduje dovoljno brzo da pomogne premostiti razlike u područjima poput obrazovanja i zdravstva u siromašnim dijelovima svijeta, gdje se internet i najmanje koristi”.

Osim globalnog korištenja, podaci ITU-a i UN-ove komsije pokazuju i da se i ove godine nastavio trend da su prvih deset zemalja po korištenju interneta u domaćinstvima u Aziji i na srednjem Istoku, pri čemu je Južna Koreja prva u svijetu s 99 posto domaćinstava priključenih na internet.

Slijede Katar, s 96 posto, i Ujedinjeni Arapski Emirati, s 95 posto, dok je Island prvi među zemljama koje imaju najveći postotak stanovnika-osoba koje koriste internet, njih 98,2 posto. Iza Islanda su Luksemburg, Nizozemska, Andora i Danska, u kojima internet koristi oko 97 posto stanovnika.

U korištenju fiksnih širokopojasnih priključaka na internet zemlje-lideri su Monako i Švicarska, s penetracijom od oko 45 posto u tom segmentu ili s više od 47 pretplata na sto stanovnika.

Znatno više mobilnih od fiksnih pretplata na internet

Najveći postotak aktivnih mobilnih širokopojasnih priključaka odnosno pretplata, 144 na 100 ljudi, ima pak Finska, koju slijede Singapur (142) i Kuvajt (139), a prema podacima ITU-a, u azijsko-pacifičkoj regiji nalazi se 1,7 milijardi ili 48 posto od ukupnog broja mobilnih širokopojasnih pretplata u svijetu.

U obje Amerike ih je 778 milijuna, u Europi 483 milijuna, u Africi 280 milijuna, u arapskim zemljama 185 milijuna, a u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a 150 milijuna.

S fiksnim broadband pretplatama situacija je nešto ‘slabija’, te ih je u regiji Azije-Pacifika 49 posto od ukupnog broja u svijetu ili 432 milijuna, u Europi ih je 199 milijuna, Amerikama 188 milijuna, u ZND 43 milijuna, a najmanje 19 milijuna u arapskim zemljama i 6,4 milijuna u Africi.

Iz ITU-a i UN-ove komisije ističu i da je ove godine znatno porastao i broj gospodarstava u kojima je više od 50 posto stanovništva online, na 91 sa 79 iz prošle godine. No, za razliku od 2014. i 2015., kada su u prvih deset gospodarstva redom bili iz Europe, ove godine na sedmo mjesto se ‘probio’ Bahrein, a na deveto Japan.

Najveća internet tržišta Kina, Indija i SAD

Zanimljivim drže što je Indija ove godine postala drugo najveće internet tržište s 333 milijuna korisnika, čime je, kako navode, i preuzela to drugo mjesto od SAD-a, dok je na prvom opet Kina u kojoj je 721 milijun korisnika interneta.

Velikim napretkom označili su stvaranje nacionalnih broadband planova koje sada u svijetu ima 151 zemlja, za razliku od njih 102 u 2010., kao i to što širokopojasnu vezu na globalnoj razini sada ima 52 posto kućanstava, pri čemu u razvijenom svijetu to ima 84 posto kućanstava, dok je u zemljama u razvoju također prisutan porast, sa lanjskih 38 posto kućanstava na 41 posto u ovoj godini.

Najveći optimizam vidi pak u segmentu mobilnog broadbanda jer već 165 zemalja sada imaju brze 4G mreže.

Komentari