Sjedinjene su Države prije 60 godina, potaknute svemirskom utrkom sa Sovjetskim Savezom, osnovale svoju svemirsku agenciju (NASA) i krenule na putovanje koje će ih desetljeće poslije dovesti do Mjeseca.
Od tada je NASA u nastojanju da pomakne granice svemirskih osvajanja doživjela mnoge uspjehe, ali i iskusila teške neuspjehe.
Tijekom priprema za prvi let svemirskog broda Apollo s ljudskom posadom u siječnju 1967. došlo je do požara na lansirnoj rampi pri čemu su poginula trojica astronauta. U eksplozijama dvaju raketoplana 1986. i 2003. godine poginulo je 14 članova posade.
>>> Upoznajte sedamnaestogodišnjakinju s NASA-inom putovnicom za Mars
Danas, NASA pokušava redefinirati samu sebe u sve jačoj konkurenciji drugih međunarodnih svemirskih agencija i komercijalnih interesa kako bi se mogla vratiti duboko u svemir.
Ovi odvažni ciljevi dobro zvuče, ali stručnjaci strahuju da nema dovoljno novca za odlazak na Mjesec u narednom desetljeću i na Mars do 2030. godine.
Nemogućnost da šalje astronaute u svemir, pošto je 2011. ugašen i njezin posljedni raketoplan, trajna je mrlja na zvjezdanom ugledu NASA-e.
Dok neke privatne američke kompanije naporno rade na stvaranju novih raketoplana, NASA i dalje mora Rusima plaćati 80 milijuna dolara za svakog astronauta kojeg želi poslati u svemir ruskim Sojuzom.
Kako je sve počelo
Sovjetski Savez je 1957. godine lansirao prvi satelit u svemir, Sputnjik 1, dok su Amerikanci nizali neuspjeh za neuspjehom.
Američka vlada je tada već radila na tome da Amerikanci odlete u svemir, ali uglavnom pod nadzorom vojske.
Predsjednik Dwight D. Eisenhower apelirao je na Kongres da se utemelji odvojena, civilna svemirska agencija koja bi se mogla bolje usredotočiti na istraživanje svemira.
To mu je pošlo za rukom pa je NASA započela s radom u listopadu 1958. godine s 8000 zaposlenika i proračunom od 100 milijuna dolara.
Svemirska utrka
Sovjetski Savez je odnio još jednu pobjedu u utrci s Amerikancima kada je u travnju 1961. godine Jurij Gagarin postao prvi čovjek u svemiru.
Mjesec dana poslije, John F. Kennedy izjavio je da će prvi Amerikanac sletjeti na Mjesec do kraja desetljeća.
"Nijedna druga svemirska misija u tom razdoblju neće biti impresivnija za čovječanstvo i važnija za dugoročno istraživanje svemira kao ova. I nijedna neće biti toliko zahtjevna i skupa", rekao je američki predsjednik.
Tako je nastao program Apollo.
>>> Prije 60 godina Lajka poletjela u svemir
Astronaut John Glenn postao je 1962. prvi Amerikanac koji je odletio u svemir, a sedam godina poslije Neil Armstrong zakoračio je na Mjesec.
Armstrongove riječi čuli su milijuni ljudi diljem svijeta. "Ovo je mali korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo".
Američki astronauti iz programa Apollo, inteligentni, hrabri i vješti vojni piloti, bili su nacionalni junaci onog doba.
"Apollo je bio demonstracija nacionalne moći", kaže John Logsdon, umirovljeni profesor sa sveučilišta Georgea Washingtona.
"Kennedy je bio taj koji je odlučio koristiti svemirski program kao instrument geopolitičkog nadmetanja i NASA-u pretvorio u instrument nacionalne politike s velikim proračunskim sredstvima", rekao je Logsdon.
Pet posto američkog državnog proračuna izdvajalo se za program Apollo.
>>> Četrdeset godina Voyagerove odiseje svemirom
"NASA danas dobiva 18 milijardi dolara godišnje, što je 0,5 posto proračuna", dodaje Logsdon.
Drugo razdoblje slave uslijedilo je 1980-ih godina stvaranjem raketoplana, svemirskih brodova veličine autobusa koji su prevozili astronaute u svemir i kasnije do Međunarodne svemirske postaje kada je ona postala operativna 1998.
NASA danas
Predsjednik Donald Trump podržao je "povratak na Mjesec", pozivajući na stvaranje lunarnog pristaništa koje će omogućiti kontinuirani protok svemirskih brodova i ljudi i služiti kao polazišna točka za Mars.
Trump je također pozvao na stvaranje "svemirskih snaga" kao šeste grane američke vojske koje bi se usmjerile na obranu američkih interesa u svemiru.
NASA je dugo bila globalni lider u svemirskim inovacijama, ali vremena su se promijenila.
"Danas je sedamdesetak zemalja na ovaj ili onaj način involvirano u aktivnosti u svemiru", kaže Logdson.
Umjesto da se natječe s drugim svemirskim agencijama, NASA se okrenula suradnji kako bi smanjila troškove i ubrzala inovacije.
>>> Richard Branson ‘trenira‘ za prvi let u svemir
Američka svemirska agencija nastoji financirati privatne tvrtke poput SpaceX-a i Boeinga kako bi izgradile letjelice kojima će ljudi moći otići u svemir.
Direktor NASA-e Jim Bridenstine kaže da je Trumov budžet za NASA-u "jako velikodušan".
Osim što planira u idućih pet godina stići s posadom do Mjeseca, NASA će već iduće godine uložiti 10 milijardi dolara u lunarna istraživanja, što je pola njezina proračuna.
Bridenstineov prethodnik na dužnosti, umirovljeni astronaut Charles Bolden upozorava da se ne ponavljaju pogreške iz doba ‘shuttlea‘ kada su ugašeni svi rakeoplani prije nego što je neki drugi svemirski brod bio spreman zauzeti njihovo mjesto.
"Takva rupa više se ne smije tolerirati", kazao je Bolden.
"NASA mora pomoći komercijalnim tvrtkama da preuzmu nisku Zemljinu orbitu, oko 400 kilometara iznad planeta", objasnio je.
"A NASA treba raditi ono što radi najbolje. Biti lider u lunarnoj orbiti".