U Bonnu u ponedjeljak započinje klimatska konferencija na kojoj bi trebali biti konkretizirani prijedlozi za implementaciju Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.
Do 10. svibnja zastupnici 190 zemalja trebali bi na konferenciji u Bonnu, tzv. Intersession, pripremiti i sakupiti sve dosad postignute sporazume po kojima bi na sljedećoj velikoj klimatskoj konferenciji, Conference of Parties (COP) krajem godine u Katowicama u Poljskoj, bio načinjen plan implementacije mjera kojima bi se ostvarili ciljevi iz Pariškog klimatskog sporazuma koji se tiču trajnog smanjenja emisija CO2 i zaustavljanja zagrijavanja Zemlje. Pariški klimatski sporazum bi trebao stupiti na snagu 2020.
>>>Bloomberg plaća ceh SAD-a za Pariški klimatski sporazum
Prema mišljenjima stručnjaka, sudionici dosadašnjih COP konferencija, od kojih je posljednja u studenom bila održana u Bonnu, kaskaju u pripremi plana za ostvarivanje Pariškog sporazuma.
„Nije tajna da se pripreme odvijaju sa zastojima“, rekao je Alden Meyer, pri Savezu zabrinutih znanstvenika, nevladine organizacije iz Washingtona. Stručnjaci ukazuju na to da samo jedan stupanj trajnog zatopljenje može prouzročiti nestanak vrsta i uzrokovati prirodne katastrofe poput suša i poplava.
>>> Trump se na Twitteru ruga ‘dobrom starom globalnom zatopljenju’
„Obim i brzina mjera protiv klimatskih promjena moraju se dramatično povećati“ stoji u izvješću Ujedinjenih naroda s posljednje konferencije u Bonnu. Borba protiv zatopljenja je doživjela udarac nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će SAD istupiti iz Pariškog sporazuma.