- Upalila su se zvona na uzbunu zbog eksplozije razine korporativnog duga u tržištima u nastajanju koja sada prelazi 25 bilijuna dolara. Štetne deflacijske spirale se ne mogu isključiti - piše u godišnjem izvješću Konferencije za trgovinu i razvoj UN-a (UNCTAD).
Prema aktualnim podacima, korporativni dug u tržištima u nastajanju je porastao s 57 na 104 posto BDP-a od kraja 2008. godine, a izvješće sugerira da će on u velikoj mjeri morati biti otpisan ako se ne dogodi "revolucija u globalnim monetarnim smjernicama".
- Ukoliko globalna ekonomija oštrije uspori, značajan dio duga zemalja u razvoju preuzetog od 2008. godine bi mogao postati nenaplativim i izvršiti priličan pritisak na financijski sustav - navodi izvješće koje podcrtava rizike od "deflacijske spirale uzrokovane bijegom kapitala, devalvacijom valuta i kolapsom cijena imovine" što bi moglo prekinuti rast i smanjiti proračunske prihode zemalja u razvoju.
- Dok počinje odljev kapitala, postoji realna opasnost od ulaska u treću fazu financijske krize koja je započela na američkom tržištu nekretnina u kasnoj 2007. godini prije nego što se proširila na europsko tržište obveznica.
UNCTAD piše da je odljev kapitala iz tržišta u nastajanju prošle godine dosegao razinu od 656 milijardi dolara, što je u relaciji s najavama normalizacije monetarne politike američkog FED-a koja utječe na likvidnost u globalnim razmjerima. U prvom kvartalu ove godine iz zemalja u razvoju je "izašlo" dodatnih 185 milijardi dolara.
Izvješće uključuje značajnu kritiku neoliberalizma, globalizacije, mjera štednje i korporativne neodgovornosti.
- Korporacije ne investiraju svoje profite u proizvodne kapacitete, stvaranje poslova ili održivi razvoj – pišu autori i upozoravaju da izostanak smjernica za "ublažavanje utjecaja globalni tržišnih snaga" može odvesti do protekcionizma i pokrenuti "okrutnu spiralu nadolje za svakoga".
Konkretne preporuke
Autori u zaključnom dijelu dokumenta pišu da se "današnji krojači smjernica više ne mogu osloniti na proizvodnju temeljenju isključivo na izvozu da bi generirali vrstu rasta kakvu su postigli kasni industrijalci u istočnoj Aziji. To ne znači da bi zemlje trebale prestati tražiti izvozna tržišta, već da bi trebale prepoznati potrebu za naglašenijim strateškim pristupom. One moraju biti pragmatičnije u izboru proizvoda za prekomorska tržišta i također više pažnje posvetiti domaćim i regionalnim tržištima. Da bi se postigao strukturni pomak prema manufakturi i industrijalizaciji ili prema sofisticiranijim uslugama, vlade moraju poduzeti sljedeće:"
- osigurati visoku razinu agregatne potražnje, visoku razinu investicija i stabilni tečaj (koji se povremeno može podcijeniti ali ne i precijeniti). Potporne fiskalne politike su važne za stvaranje stabilnih i ekspanzivnih ekonomskih uvjeta u kojima može cvjetati ekonomska diversifikacija.
- kultivirati sposobnosti potrebne za promjenu sastava i sofisticiranosti proizvodnih aktivnosti, promovirati snažan okoliš za učenje. Javna istraživanja i razvoj su također od kritične važnosti, zajedno s investicijama u formalne obrazovne institucije i praktičnu primjenu znanja.
- izbjegavati izvozne strategije temeljene na kompresiji plaća, rad nije samo cijena proizvodnje nego i važan izvor potražnje i poreznih prihoda.
- promovirati pravila konkurentnosti orijentirana prema razvoju koja mogu umanjiti globalnu dominaciju multinacionalnih korporacija (MNE).
- osnažiti pristup financijama za strukturnu transformaciju, ne samo u smislu podrške pojedinim linijama investiranja, već također kao korisni alat za motrenje i utjecanje na korporativno ponašanje kako bi se podržalo donošenje dugoročnih odluka. Financijska regulativa može promovirati industrijalizaciju čineći isključivo financijske transakcije manje privlačnima od ostalih, produktivnijih investicija.
- zatvoriti porezne propuste kroz fiskalne i regulatorne mjere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i tražiti veću transparentnost u korporativnom odlučivanju. Učinkovita regulacija deformirajućih monopolističkih praski je nužna kako bi se osiguralo da profit bude usmjeren prema produktivnim investicijama.
Izvješće (.pdf) u zaključku poziva na uključiv i održiv rast uz odmjeravanje s postojećim ideološkim i institucionalnim pritiscima koji neoliberalnu dogmu tržišne učinkovitosti pretpostavljaju podjeli prosperiteta.