Nakon mnogo rasprava, njemački parlament je prihvatio nove, blaže uvjete za strane stručnjake koji žele raditi u ovoj zemlji. Najveća promjena odnosi se na pružanje prilike stranim studentima u Njemačkoj.
Glasovima vladajuće koalicije kršćanskih demokrata i liberala su prihvaćene nove odredbe za dobivanje Blue Card, privremena dozvola boravišta i rada u Njemačkoj, piše Deutsche Welle. Prije svega, spuštena je granica godišnjeg dohotka kojeg neko njemačko poduzeće nudi takvom stranom stručnjaku. Prije je to bilo 66 tisuća eura, ali je sad dovoljno da takav stranac - osim diplome, predoči radni ugovor po kojem će zarađivati više od 44.800 eura. U zanimanjima gdje postoji osobit nedostatak stručnjaka, na primjer među inženjerima, granica je postavljena već kod 34.900 eura godišnje.Ovom promjenom je donekle uklonjena i najveća besmislica dosadašnjih njemačkih propisa: s jedne strane se Njemačka trudila iz čitavog svijeta privući stručnjake za svoje gospodarstvo, a s druge je one, koji su već bili u Njemačkoj na studiju i samim time već i dobro govorili njemački - nakon diplome tjerala van! Izmjenom propisa će se stranim studentima omogućiti da već tijekom studija počnu tražiti posao u svojoj struci i ostavljeno im je više vremena, 18 umjesto 12 mjeseci da nađu posao kojim bi mogli ostati u Njemačkoj.Iako prva inicijativa privlačenja stranih stručnjaka u Njemačku potječe još od socijaldemokratskog kancelara Schödera, socijaldemokrati su u ovoj raspravi postavili pitanje godišnjeg prihoda kao kriterija za dozvolu boravka, jer u nekim područjima i 44.800 eura godišnje otvara mogućnost "uvoza" povoljnih stranih stručnjaka. Protiv ovog prijedloga je bila i stranka Zelenih, ali iz drugog razloga: iako ideja o Blue Card potječe iz smjernice Europske unije iz 2009., i ovaj njemački propis postavlja čitav niz zamki i birokratskih ograničenja za strane stručnjake, umjesto da se takvim osobama poruči; "da, rado, samo dođite!", smatra političarka Kerstin Andreae.Ovaj zaključak Bundestaga o Plavoj karti za strane stručnjake treba još prihvatiti i Gornji dom njemačkog parlamenta, mada se i ovom prigodom u njemačkoj javnosti opet rasplamsala načelna polemika, da li je Njemačka zemlja useljenika - i može li si uopće priuštiti postavljati granice stranim stručnjacima koji žele ovdje raditi. S jedne strane se redovito čuju prigovori kako bi, umjesto da otvara vrata stranim stručnjacima, Njemačka trebala više pažnje (i novca) posvetiti školovanju i obrazovnim institucijama u ovoj zemlji u kojima već tradicionalno vlada besparica.