Na većini svjetskih burzi prošloga su tjedna cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju da će slabi gospodarski podaci i poslovni rezultati kompanija navesti monetarne vlasti SAD-a i eurozone na uvođenje novih poticajnih mjera.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 2 posto, na 13.075 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,7 posto, na 1.385 bodova, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 2.958 bodova. To je treći tjedan zaredom kako ti indeksi rastu, pa su S&P 500 i Dow Jones dosegnuli najviše razine od početka svibnja.
Početak tjedna nije nagovještavao takav razvoj situacije. Cijene su dionica u prva tri dana osjetno pale jer je niz kompanija smanjio procjene budućih poslovnih rezultata zbog pogoršanja gospodarskih uvjeta u svijetu, posebice Europi.
Tržišta su bila i pod pritiskom produbljivanja dužničke krize u eurozoni. Prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice dosegnuli su rekordnih 7,6 posto, znatno iznad razina koje se smatraju dugoročno neodrživim troškom financiranja, jer se ulagači plaše da će ta članica eurozone morati zatražiti cjelovit paket međunarodne pomoći, nakon što je već zatražila pomoć za spašavanje banaka.
Uz to, sve je jasnije da Grčka neće ispuniti uvjete koje je dogovorila kada je dobila dva paketa međunarodne pomoći, pa se špekulira da će trebati još jedan krug restrukturiranja, odnosno otpisa dijela njezinih dugova. No, u četvrtak je na tržištima zavladala euforija, nakon što je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi kazao da će banka učiniti sve što je potrebno kako bi eurozonu spasila od kolapsa, uključujući i mjere kojima bi se snizili nerazumno visoki troškovi zaduživanja država.
"ECB je spreman poduzeti sve što je potrebno kako bi sačuvao euro. A vjerujte mi, to će biti dovoljno", kazao je Draghi. Analitičari kažu da su to dosad njegove najodvažnije izjave, koje sugeriraju da je ECB spreman prionuti rješavanju dužničke krize kako bi zaštitio Italiju i Španjolsku, čiji su troškovi zaduživanja dosegnuli neodržive razine.
ECB je mjesecima držao zamrznutim svoj program kupovina državnih obveznica, jer je protivljenje oživljavanju toga programa unutar središnje banke vrlo snažno. Ekonomisti smatraju da će ECB biti primoran ponovno kupovati obveznice, ili alternativno pružiti podršku posustalim zemljama na ‘mala vrata‘.
„To sigurno daje određenu sigurnost ulagačima. Zabrinutost za eurozonu je prisutna, no još jedan krug ubrizgavanja dodatne likvidnosti na financijska tržišta bio bi vrlo pozitivan“, kaže Kathy Karlic, direktorica u tvrtki Wilmington Trust Investment Advisors.
Draghijeve izjave izazvale su oštar pad cijena zaduživanja članica eurozone, pa su u četvrtak prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice zaronili ispod 7 posto, a oštro su pali i prinosi na talijanske obveznice.
I dosad su europski političari poručivali da će učiniti sve za spašavanje eura, no ako se Draghijeve izjave pretoče u konkretne poteze na sjednici čelnika ECB-a idućega tjedna, to bi vrlo pozitivno utjecalo na financijska tržišta, kažu analitičari.
Ulagači se nadaju da bi i čelnici američke središnje banke Feda na sjednici idućega tjedna mogli dodatno olabaviti monetarnu politiku, s obzirom na usporavanje rasta američkog gospodarstva. U drugom je tromjesečju američki bruto domaći proizvod porastao samo 1,5 posto, što je najniža stopa rasta od prvog kvartala prošle godine. Većina ekonomista ne očekuje snažniji oporavak gospodarstva SAD-a u drugoj polovini godine, jer procjenjuju da će europska financijska kriza i proračunska kriza u SAD-u dodatno usporiti investicije poduzetnika.
No, zato očekuju da će Fed pokrenuti novi, treći krug tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike, odnosno kupnje državnih obveznica, što bi povećalo likvidnost na financijskim tržištima, potaknulo kreditiranje, a time i rast gospodarstva.
A da su novi gospodarski poticaji potrebni, pokazuju i kvartalna poslovna izvješća niza kompanija. Doduše, oko 67 posto od 290 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile poslovne rezultate, nadmašilo je očekivanja analitičara, no očekivanja su vrlo niska. S druge strane, procjene kompanija o njihovom daljnjem poslovanju vrlo su slabe zbog otežanih uvjeta poslovanja u Europi i slabljenja američkog gospodarstva.Odnos između negativnih i pozitivnih procjena daljnjeg poslovanja trenutačno iznosi 5 naprema 1, što je najslabiji skor još od drugog tromjesečja 2001. godine.
Zbog toga analitičari u najnovijoj anketi Reutersa u trećem tromjesečju očekuju pad dobiti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su prije samo tjedan dana očekivali rast od 1,4 posto. I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX ojačao je 0,9 posto, na 6.689 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 3.280 bodova. Londonski FTSE indeks oslabio je, međutim, 0,4 posto, na 5.627 bodova.Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oao 1,2 posto, na 8.566 bodova.