Popis od 195 projekata teških 6,7 milijardi eura još je jedan u nizu koraka kojima Europska komisija pokušava potaknuti robusniji gospodarski rast u Europskoj uniji i još uvijek tvrdoglavo slabo zapošljavanje. Projekti će se financirati u sklopu programa Povezana Europa, a kombinirani učinak uključivanjem privatnog sektora trebao bi uroditi iznosom od 9,6 milijardi eura novih ulaganja, procjenjuju u Komisiji. Projekti koji su na tom podužem popisu ponajprije se odnose na ključnu europsku transportnu mrežu (TEN-T, prometni projekti koje EU smatra prioritetom) na kojoj su neki od najvećih projekata obnova željeznice Braşov Sighişoara u Rumunjskoj, željeznička veza Aveir Vilar Formoso u Portugalu, razvoj željezničke mreže standardne širine u Baltičkom koridoru i modernizacija željezničke linije E30 u Poljskoj.
Portal za investicije
Ukupna sredstva namijenjena realizaciji projekata TEN-T iznose 24 milijarde eura u ovom proračunskom razdoblju (od 2014. do 2020.). – Sretan sam da će Komisija dati veliki doprinos investicijama u prometni sektor koje će dovesti do više radnih mjesta i generirati gospodarski rast u Europi. Iskoristio bih ovu priliku da potaknem sve promotore potencijalnih projekata na istraživanje investicijskih mogućnosti u sklopu Investicijskog plana za Europu, a pogotovo nedavno pokrenuti Europski portal za investicijske projekt (EIPP) koji omogućuje globalnu vidljivost transportnih projekata – rekao je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen.
Nepovratna sredstva
Poziv na natječaj otvoren je u studenom prošle godine i prikupio je 406 projekata, koji su zahtijevali 12,5 milijardi eura, što pojednostavnjeno znači da je interes bio veći od dostupnih sredstava. To je Komisiji omogućilo izbor najboljih projekata koji donose najvišu dodanu vrijednost u okviru Europske unije, a istovremeno jamče uravnoteženu distribuciju u geografskom smislu, ali i u pogledu oblika transporta. Osim toga, kriterij za odabir uključivao je i razmatranje širih efekata na druge ključne inicijative unutar EU poput Energetske unije i Jedinstvenoga digitalnog tržišta. Možda i najvažniji podatak je da je riječ o nepovratnim sredstvima, odnosno grantovima, a sudjelovanje EU u financiranju kreće se između 20 i 50 posto projekta, ovisno o njegovom tipu. Taj se postotak penje na najviše 85 posto kada je riječ o projektima prijavljenima u okviru Kohezijskog fonda (tom fondu namijenjenom uravnoteživanju razvoja u EU pristup imaju manje razvijene članice).