Energetski sektor zabilježio je prvi pozitivan tjedan, nakon četiri sa silaznim rezultatima, unatoč benzinu koji je dosegnuo 17-godišnju najnižu razinu. Cijena nafte tipa Brent završila je prošli tjedan s povećanjem od 7,1 posto u odnosu na tjedan prije, a ona tipa WTI od oko pet posto. Iako su se ministri iz Saudijske Arabiji pokušali poigrati s komentarima da su oni spremni na cijenu od 20-ak dolara za barel sirove nafte ako je to potrebno za početak smanjenja proizvodnje, ulagači očito nisu reagirali na takve izjave.
Istovremeno, dok se proizvodnja u SAD-u smanjuje već treći tjedan zaredom, još su dva proizvođača nafte na samom rubu bankrota jer nisu platili dospjeli dug i ako to ne učine, za oko mjesec dana u SAD-u ćemo imati nove tvrtke koje zatvaraju svoja vrata zbog cijene nafte, poručuju iz Saxo Banke.
- Smanjenje proizvodnje u SAD-u pozitivno utječe na globalno tržište i cijena nafte vjerojatno će ostati u sadašnjim postignutim razinama. Iz tržišnih okolnosti naslućujemo da bi ulagači mogli testirati ključne razine od 34,82 dolara za WTI i 36,75 dolara za barel, pa ako se cijena poveća iznad tih vrijednosti, mogli bismo ponovno imati rast od oko pet do deset posto za sirovu naftu. Time bi se dodatno umanjile brige hoće li crno zlato skliznuti natrag prema cijenama od 20-ak dolara – pojašnjava Ole Hansen, glavni rukovoditelj za robe u Saxo Banci.
Zlato je od početka godine ostvarivalo dobre rezultate, odnosno to je imovina s najviše uspjeha što i ne čudi s obzirom na recesijske bojazni i poteze središnjih banaka s niskim kamatnim stopama. Ulagači nastavljaju ‘skupljati‘ ETF-ove, a u pohodu su i hedge fondovi koji su promijenili svoje pozicije – iz rekordno ‘kratkih‘ s početka godine, sada su u ‘dugim‘ pozicijama, u značajnim vrijednostima. - Zlatom se trenutno trguje u negativnom odnosu prema padajućim cijenama nafte i dionica, a ako dođe do obrnutog trenda i stabilizacije za naftu i dionice, to će utjecati na cijenu zlata. Oporavak s početka godine dovodi u pitanje je li to samo kratkotrajni razvoj događaj pri čemu će zlato vrlo brzo izgubiti svoju privlačnost, no vjerujem da se ipak radi o stvarnoj promjeni razmišljanja ulagača prema plemenitom metalu i njegovim prednostima kao alternativne investicije – kaže Hansen.
A kada je riječ o robama, žitarice su trenutno u fokusu, iako to nisu bile proteklih mjeseci jer je globalno tržište još uvijek pod utjecajem prevelike ponude, naročito u SAD-u i to utječe na cijenu. No, sada se ponovo približavamo razdoblju kada poljoprivrednici iz SAD-a odlučuju koliko će površine zasijati i kojim žitaricama.
- Prema prvim najavama iz SAD-a, seljaci će zasijati više kukuruza, a manje pšenice. Iako su cijene obje žitarice na globalnom tržištu pod pritiskom, ovakve najave idu na ruku pšenici i ulagači bi se vjerojatno mogli okrenuti kupovini pšenice, a prodaji kukuruza – zaključuje glavni analitičar za robe u danskoj investicijskoj banci.