Financijski sustav u Hrvatskoj i dalje je bankocentričan, no značaj nebankovnih institucija kontinuirano raste, istaknuto je u utorak na petoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom je govoru istaknuo da je hrvatska ekonomija, kao i većina europskih, bankocentrična, s relativno malom ulogom tržišta kapitala. Dodao je i kako je i ideja Europske unije, a i Hrvatske, da se u idućim godinama prvenstveno razvija tržište kapitala te da se napravi odmak od bankocentričnosti.
Domaći bankarski sustav, naglasio je Vujčić, od početka financijske krize obilježila je ubrzana konsolidacija, pa je tako 2008. godine bilo 34 banke, trenutno ih je 23, a uskoro će ih biti i manje, s obzirom na neka još nerealizirana spajanja, kao i samolikvidacije.
>>>Vujčić: Hrvatski bankovni sustav otporniji na financijsku krizu nego prije
Vrijednost imovine banaka u 2018. bilježi blagi rast, a oporavljaju se i krediti stanovništvu i poduzećima. Iako krediti po nekima rastu sporo, guverner HNB-a napomenuo je kako je taj rast ipak brži od bruto društvenog proizvoda.
S druge strane, skoro trećina poduzeća nije kreditno sposobna, a dok se to ne riješi teško se može očekivati i brži rast porasta kredita prema sektoru poduzeća. Kod stanovništva, pak, najbrže rastu nenamjenski krediti, a oporavak bilježe i stambeni. Trenutno je preko polovice kredita u kunama, što također predstavlja kontinuirani rast, kazao je Vujčić.
Ističe da su banke u ovom trenutku gotovo u potpunosti oslonjene na domaće izvore financiranja, što financijski sustav čini otpornijim na neki budući šok pa tako i na eventualno izbijanje nove gospodarske krize.
>>>Marić: Još je prerano reći hoće li proračun biti u suficitu ili deficitu
Profitabilnost bankarskog sustava u Hrvatskoj u ovoj godini također bilježi oporavak, i to od deset posto, što je posljedica utjecaja manjih troškova kreditnog rizika i činjenice da su rezervacije vezane za Agrokor odrađene u prošloj godini.
Unatoč značajnom smanjenju udjela loših kredita, Hrvatska se i dalje nalazi u grupi šest-sedam zemalja s relativno visokim udjelom loših potraživanja, koji su trenutno iznad deset posto, no Vujčić očekuje da će se to ubrzano početi smanjivati.
Banke su visokokapitalizirane, stopa ukupnog kapitala je 22,6 posto, a Vujčić ističe da hrvatsko tržište to čini jednim od najbolje kapitaliziranih. Pritom, stopa ukupnog kapitala veća od 20 posto je prisutna u 66,4 posto bankovnih institucija.
>>>Poduzetnicima 7,5 milijuna kuna za brendiranje Znakovima kvalitete HGK
Savjetnik predsjednice Marko Primorac slaže se da je domaći bankarski sustav dobro pripremljen za eventualnu krizu. Osvrnuvši se na prethodnu financijsku krizu, Primorac je napomenuo da se hrvatski financijski sustav pokazao relativno otpornim na izazove koje je nosila globalna financijska kriza.
Ministar financija Zdravko Marić napomenuo je kako je ova godina bila poprilično izazovna u području financijskog sustava. Ministarstvo financija je, zajedno s kolegama iz Hanfe i HNB-a, izradilo čitav niz zakonskih i podzakonskih akata (739 članaka i petnaest direktiva). Posebno je izdvojio donošenje zakona o tržištu kapitala, zatim usklađivanja vezana za platni promet i elektronički novac, kao i zakon o otpisu dugova te izmjene i dopune zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima.
U području financijskog sustava, u idućoj godini predstoji donošenje zakona o računovodstvu, zatim o leasingu te o kreditnim unijama, a u izradi su i direktive o crowdfundingu, o održivom financiranju. Do kraja 2020., najavio je Marić, treba implementirati i direktivu o agencijama o otkupu potraživanja.
>>>Burilović: Dinamika rasta u Hrvatskoj veća je nego na razini cijele EU
Do kraja godine, pak, očekuje se još donošenje zakona o osiguranju, kojeg ocjenjuje jednim od važnijih.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman drži da bi donošenje novog zakona o osiguranju trebalo doprinjeti promjenama i dinamiziranju tržišta osiguranja koje je prošlo konsolidaciju i bilježi rast.
Iznio je i podatke prema kojima je imovina nebankovnih financijskih institucija u posljednjih petnaest godina porasla s manje od dva posto na čak 33 posto imovine hrvatskog financijskog sustava.
Značaj nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste, naglasio je Žigman, a one u najvećem dijelu otpadaju na mirovinske fondove i osiguravajuća društva.
>>>Ministrica Gabrijela Žalac potpisala ugovore o dodjeli 187 bespovratnih milijuna kuna
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je istaknula da osim europskih investicijskih fondova, na raspolaganju za potpore poduzetničkim projektima postoje i drugi financijski instrumenti, kao što su kreditne linije, garancijske sheme te fondovi rizičnog kapitala.
Pohvalila je i uspješnu suradnju s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om te kazala kako je, zahvaljujući financijskim institucijama i njihovom poznavanju tržišta kapitala, naša apsorbcija europskih sredstava kroz financijske instrumente među najboljima u cijeloj EU.
Tako je od dostupnih 10.7 milijardi eura dogovoreno povlačenje 5,9 milijardi, što u odnosu na prošlo razdoblje predstavlja porast od 495 posto. U ovoj godini pokrenuli su 124 natječaja, rekla je Žalac i dodala da čak 80 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj otpada na EU fondove.
>>>Fondovi EU osigurali 303 milijuna bespovratnih eura za održiv razvoj gradova
Predsjednik HGK Luka Burilović u uvodnom je izlaganju kazao kako dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće.
- Možete imati najbolju ideju, ali bez potpore pristupa potrebnim sredstvima, nećete je realizirati, upozorio je Burilović i ocijenio da je ključna uloga kako financijskih, tako i drugih institucija, znati prepoznati dobru tvrtku i projekt te im omogućiti da zažive.
Jake i inovativne tvrtke znače zdravo gospodarstvo, a ono pak jamči stabilan financijski sustav. Dakle, svima nam je u interesu da kapital bude lako dostupan i što više u opticaju, smatra predsjednik HGK.
U nastavku konferencije održana je i panel rasprava na temu ‘Izvozne aktivnosti – uloga financijskih institucija‘ koju je uvodnim govorom otvorio Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, istaknuvši kako u Hrvatskoj rastu i uvoz i izvoz, pri čemu je udio robnog izvoza u BDP-u oko 24 posto, dok je prosjek zemalja Europske unije 44, 5 posto.
>>>WTO: Kina i SAD najveći izvoznici i uvoznici, pozicija Britanije ugrožena
Predstavio je i rezultate nedavnog Eurochambers istraživanja koje je pokazalo da 41 posto hrvatskih firmi očekuje povećanje zarade od izvoza, šest posto ispitanih očekuje manju zaradu, a 52 posto istu.
Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika Darinko Bago objasnio je da se svjetski trendovi baziraju na fragmentiranju, što znači da postoje samo tri HUB-a (SAD, Kina, Njemačka) koji rade finalne proizvode, a svi ostali samo dijelove za iste.
- To je bila prilika koju nismo iskoristili, za što nisu krive Vlade, već sami poduzetnici, istaknuo je Bago i dodao da je Hrvatska danas posrednička zemlja između EU i CEFTA-e.
Vedran Jakšić, izvršni direktor Hrvatske banke za obnovu i razvoj, mišljenja je da je zadaća poslovnih banaka pomagati poduzetnicima i pratiti trendove, dok je Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, objasnio kako se osiguranje dijeli na direktno, odnosno na proizvode koji osiguravaju same izvozne projekte, te indirektno koje uključuje svakodnevne rizike poput požara i poplava.
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek odgovorila je na pitanje o tečaju, točnije deprecijaciji kune kao rješenju za rast konkurentnosti pošto se na ljestvici konkurentnosti Hrvatska nalazi na 74. mjestu, iza svih zemalja istočne i srednje Europe. To bi, napominje Švaljek, bilo nepravedno prema svima onima koji imaju kredite u stranoj valuti, a to je čak tri četvrtine hrvatskih poduzeća. Smatra i da kako Hrvatska ima problem uvozne ovisnosti.