Na azijskim se burzama u petak trguje vrlo oprezno jer je Washington uveo carine na uvoz kineskih proizvoda, što bi, plaše se ulagači, moglo dovesti do trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,45 sati u minusu 0,1 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u devet mjeseci. U posljednjih mjesec dana taj je indeks potonuo 9 posto.
>>>Trgovinski rat: SAD uveo carine u vrijednosti 50 milijardi dolara, Kina sprema recipročan odgovor
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,7 i 1,1 posto, dok su na ostalim azijskim tržištima pale.
Na samom početku današnjeg trgovanja većina azijskih burzi bila je u minusu, no kasnije se oporavila.
Ipak, cijene dionica znatno osciliraju zbog nesigurnosti na tržištima nakon što su na snagu stupile carine od 25 posto koje je Washington uveo na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara.
Boksački meč - prva runda
Ulagači se plaše da je to prvi potez koji vodi trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, jer je Peking poručio da će uzvratiti mjerama istog intenziteta.
„Kina će zasigurno uzvratiti, a predsjednik SAD-a zaprijetio je novim carinama u tom slučaju”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.
A to bi moglo narušiti rast tih, ali i cjelokupnog globalnog gospodarstva.
„Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces”, kaže Fujito.
Ipak, na tržištima ne vlada panika jer se ulagači nadaju povoljnom razvoju situacije, s obzirom na splašnjavanje tenzija između SAD-a i EU-a, nakon jučerašnje vijesti da će njemačka kancelarka Angela Merkel podržati smanjenje carina u EU na uvoz američkih automobila.
>>>WTO: Kina i SAD najveći izvoznici i uvoznici, pozicija Britanije ugrožena
Prije toga objavljeno je da je veleposlanik SAD-a u Njemačkoj Richard Grenell u razgovoru s vodećim menadžerima u njemačkoj autoindustriji kazao da bi Trump mogao odustati od najavljenog uvođenja 20-postotnih carina na uvoz automobila iz EU-a, ako EU smanji carine na američka vozila.
Trenutno SAD naplaćuje 2,5 posto carina na uvoz automobila, te 25 posto na uvoz kamiona. EU pak naplaćuje carine od 10 posto na uvoz automobila iz SAD-a.
Zahvaljujući tome, jučer su na Wall Streetu cijene dionica porasle.
I na valutnim tržištima vlada oprez, pa tečajevi najvažnijih valuta ne osciliraju značajnije.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 94,38 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,50 bodova.
Pritom se cijena američke valute prema japanskoj kreće oko 110,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 110,45 jena.
U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, blago oslabio, pa je tečaj eura porastao s jučerašnjih 1,1655 na 1,1685 dolara.
Kina SAD-u uzvraća protumjerama
Kina je u petak objavila da je prisiljena "uzvratiti protumjerama" nakon što SAD u petak uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu, a ta bi mjera mogla pokrenuti trgovinski rat između dvaju najjačih svjetskih gospodarstava.
SAD je počeo „najveći trgovinski rat u povijesti”, koji će naštetiti globalnom lancu vrijednosti, uzdrmati tržište i utjecati na svjetsko gospodarskog rasta, prema kineskom ministarstvu trgovine.
>>>Odnosi EU-SAD-Kina: Unija se još nada da će je gospodar pomilovati po glavi
Kina će obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o „situaciji” i surađivati s drugim zemljama kako bi održali slobodnu trgovinu i multilateralni sustav, priopćilo je ministarstvo, dodajući kako će zemlja nastaviti s otvaranjem svog tržišta i produbljivanjem reformi.
„Kineska strana obećala je da neće napasti prva, ali u nastojanju da se brani interese svoje zemlje i ljudi su prisiljeni donijeti potrebne protumjere”, navodi se u priopćenju.
BDP Kine i SAD-a pada 0,25 posto
Peking je ranije najavio da će uvesti uvozne carine od 25 posto na američke robe u vrijednosti od 34 milijardi dolara „odmah” , nakon stupanja na snagu američkih carina, ali se u priopćenju objavljenom u petak ne određuje hoće li se to dogoditi.
Ukupna robna razmjena uključena u ovaj "trgovinski rat" mogla bi smanjiti BDP oba gospodarstva za 0,25 posto, a čak i više štete se od njih očekuje u 2019., navodi se u izvješću singapurske banke DBS.