08. prosinac 2017.

Čak 67 posto Hrvata ne bi prijavilo korupciju zbog straha za osobnu sigurnost

Dvanaest posto Hrvata ponudilo bi novac da dobiju ili zadrže posao, pokazalo je istraživanje o rasprostranjenosti prijevara provedeno u regiji Europe, Bliskog istoka, Indije i Afrike (EMEIA), koje je predstavljeno u petak tijekom konferencije "Jačanje integriteta hrvatskih poduzeća u suzbijanju korupcije – Izazovi korporativne usklađenosti".

Tu konferenciju, povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, organizirale su Međunarodna trgovačka komora Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora (HGK) te Veleposlanstvo Kraljevine Norveške.

Predstavljajući rezultate istraživanja o rasprostranjenosti prijevara, menadžerica u Odjelu za istrage prijevara Ernst&Young Zorica Palac istaknula je da je istraživanje provedeno od studenoga 2016. do siječnja ove godine na uzorku od 4.100 ljudi u 41 zemlji svijeta, od čega je 100 osoba bilo iz Hrvatske. Ispitani su bili na različitim pozicijama, od radnika do najvišeg menadžmenta.

>>>Korupcija zaustavila indijsku tranziciju prema bezgotovinskom društvu

Na pitanje "biste li ponudili novac da dobijete ili zadržite posao" 12 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je potvrdno. Pritom je zanimljivo da bi se za takvu koruptivnu radnju teže odlučili zaposlenici stariji od 45 godina - tek jedan od 10 anketiranih napravio bi to.

Nadalje, zaposlenici u Hrvatskoj najčešće niti ne znaju kome bi prijavili uočene nepravilnosti vezane uz korupciju. Tako je na pitanje "postoji li u vašoj organizaciji linija za prijavu nepravilnosti" tek šest posto hrvatskih ispitanika odgovorilo potvrdno.

S druge strane, čak 67 posto ispitanih hrvatskih zaposlenika ne bi prijavilo nepravilnosti i to isključivo zbog straha za osobnu sigurnost.

Na globalnoj razini, jedan od rezultata istraživanja pokazao je da su zaposlenici na višim pozicijama, prije od onih na nižim, spremni dati lažnu informaciju kako bi time poboljšali svoju poziciju unutar tvrtke.

- Prijevarne sheme postaju sve sofisticiranije i brzo se mijenjaju. Rezultati ankete otkrivaju i nedovoljnu osviještenost zaposlenika, poslovnih partnera i kupaca o prijevarama, tvrdi Palac.

>>>Franjo Lucić: Nisam nudio mito novinaru Dragi Hedlu

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić rekao je da je korupcija destruktivan i štetan fenomen koji loše utječe na gospodarstvo, kao i da Hrvatska ima svoje uspone i padove pri borbi s korupcijom.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović smatra da je korupcija nepoželjna društvena pojava s mnogo pojavnih oblika, kao što su primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju, prijevare, tajni sporazumi i slično.

Korupcija, navodi, ima ozbiljne i dugotrajne posljedice za pojedince, organizacije i društvo u cjelini, a jedna je i glavnih prepreka razvoja društva. Također, dodaje, ona smanjuje povjerenje javnosti u institucije, narušava djelovanje tržišnog mehanizma i sprječava racionalno investiranje.

- Niti vlade niti privatne tvrtke nisu u mogućnosti samostalno se učinkovito boriti protiv korupcije, privatni i javni sektor u tom nastojanju nužno moraju surađivati, kazao je Martinović.

>>>Remont MIG-ova: Suđenje za mito Josipu Čoviću zatvoreno za javnost

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić navela je da je korupcija globalni problem, prisutan u gotovo svim porama društva, pogotovo u ekonomiji.

- Prema podacima UN-a, korupcija je najveća pojedinačna prepreka gospodarskom i socijalnom razvoju u svijetu. Smatra se da se svake godine plati jedan trilijun dolara za mito dok se  2,6 trilijuna dolara ukrade kroz korupciju, što je više od 5 posto globalnog BDP-a, zaključila je Rašić.