Pravila za provođenje kružnog gospodarstva predstavljaju ozbiljan izazov europskim državama jer moraju usvojiti brojne sustavne promjene. Nadolazeći hrvatsko - norveški seminar u Zagrebu će tako omogućiti razmjenu iskustava, a očekuje se i diskusija o optimizaciji sustava za upravljanje otpadom u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na prikupljanje ambalažnog otpada i depozitni sustav za ambalažu za pića.
>>>Komisija predlaže veliku reformu europskog sustava PDV-a
Hrvatska, kao država koja već ima implementiran depozitni sustav, može postati regionalni lider u učinkovitom upravljanju ambalažnim otpadom. Takvoj poziciji i daljnjem poboljšanju mogu doprinijet norveško operativno iskustvo kao i domaće analize jer će biti predstavljena studija o depozitnom sustavu za ambalažu za piće te mogućnostima njegovog unapređenja.
Europska iskustva iznijet će, između ostalog, Clarissa Morawski, čelnica Reloop platforme, udruge koja okuplja brojne europske stručnjake radi podrške ideji kružne ekonomije i predstavnica jednog od suorganizatora konferencije.
Koji je najvažniji korak u prelasku s linearnog na kružno gospodarstvo iz perspektive donositelja odluka i politika?
Kružno gospodarstvo se neće razviti bez dobro promišljene politike. Donositelji odluka moraju odrediti standarde, ciljeve i pratiti njihovo ispunjenje. Također, tu su ekonomski instrumenti, kao što je sustav povratne naknade koji stvara financijske poticaje za ponovnu uporabu ili recikliranje kao i ekološke pristojbe ili zeleni porez radi smanjenja potrošnje jednokratne ambalaže ako postoje višekratno uporabljive alternative.
Mogu li postojeći ekonomski instrumenti uvesti Europu u sljedeću fazu kružnog gospodarstva?
Tu progovara novac. Slobodno tržište i gospodarstvo su vrlo učinkoviti u poticanju inovacija iz privatnog i javnog sektora. Oni su također vrlo učinkoviti u motiviranju ponašanja potrošača da odvoje svoj otpad, kompostiraju ga, višekratno iskoristite iste predmete ili jednostavno kupuju manje stvari.
Postoje li primjeri dobre prakse u gospodarenju otpadom i mogu li se provoditi na europskoj razini?
Mi smo u jedinstvenom prilici za učiti iz povijesti. Postoje uspješni sustavi koji nisu donijeli nikakvu novost na tržište. Funkcioniraju tako da naplaćuju po količini proizvedenog smeća, korisnik je taj koji plaća, postoji odvojeno sakupljanje ambalaže u kućanstvima, papira ili hrane te sustavi povratne naknade za jednokratnu ambalažu za pića.
Takvi sustavi dobro funkcioniraju, stvaraju radna mjesta i doprinose smanjenju stakleničkih plinova. Mogu se i primijeniti diljem Europe. Izvori financiranja dostupni su im kroz programe EU-a Horizont 2020 i kohezijske fondove. No, prioriteti se mijenjaju. Financije su do sada bile usmjerene na spalionice u zbrinjavanju otpada. U skoroj budućnosti ciljevi će biti recikliranje i inicijative oko kompostiranja, osmišljene kako bi se uvijek iznova postiglo kruženje vrijednih materijala u gospodarstvu.