Vlada je na sjednici u petak dala suglasnost zrakoplovnoj kompaniji Croatia Airlines za dugoročno klupsko kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke (HPB) i Privredne banke Zagreb (PBZ) do 8,5 milijuna eura, radi financiranja investicijskog održavanja zrakoplovnih motora.
Kako je istaknuo ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zakonom o izvršavanju državnog proračuna određeno je da pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu države sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu u kojima je zajmoprimac ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7,5 milijuna kuna.
>>> Artuković Vuksan: Sa sposobnom upravom Croatia Airlinesa može opstati, prodaja nije dobra ideja
Budući da Croatia Airlines planira dugoročno klupsko kreditno zaduženje kod HPB-a i PBZ-a u iznosu do 8,5 milijuna eura, za realizaciju planiranog potrebna je odluka Vlade za suglasnost, kazao je ministar te dodao kako je kredit namijenjen financiranju investicijskog održavanja zrakoplovnih motora, odnosno podmirenju troškova za velike preglede za dva zrakoplovna motora.
Kao krajnji rok raspoloživosti kredita za korištenje određen je 30. lipnja 2018. godine, a kao krajnji rok otplate 31. prosinca 2022. godine, rekao je Butković.
Kredit će se, kako je naveo, otplaćivati tromjesečno, u nejednakim iznosima, redovna kamata će se obračunavati i naplaćivati po stopi koja je jednaka zbroju tromjesečnog EURIBOR-a i marže od 3,07 postotnih poena godišnje.
Odobrenje kreditnog zaduženja, kao i sama isplata kredita, nije uvjetovana davanjem državnog jamstva, a provedba odluke ne zahtijeva financijska sredstva iz državnog proračuna, istaknuo je Butković.
Davatelji klupskog kredita, HPB i PBZ, imaju učešće u kreditu u jednakim iznosima i to u iznosu do 4,25 milijuna eura.
Suglasnost za prodaju 7 milijuna kilograma lož ulja
Vlada je dala suglasnost Robnim zalihama za prodaju preostalih oko sedam milijuna kilograma lož ulja, koje ima do jedna posto sumpora, a putem javnog natječaja prodat će ga ponuditeljima izvan Europske unije.
Naime, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je, sukladno Zakonu o zaštiti zraka, lož ulje koje ima do jedan posto sumpora nemoguće dalje prodati i koristi na tržištu Europske unije. "Stoga će Robne zalihe preostale količine ovog lož ulja prodati putem javnog natječaja ponuditeljima izvan EU", kazala je.
>>> Bajić ostaje na čelu Croatia Airlinesa najviše pola godine
Lož ulje koje ima do jedna posto sumpora od početka ove godine ne može se više koristiti kao energent u postrojenjima u Hrvatskoj, no može se koristiti u susjednim zemljama koje nisu članice EU, pa će se prodati odabirom najpovoljnije ponude temeljem javnog natječaja.
Prema podacima iz obrazloženja odluke kojom je Vlada dala suglasnost za prodaju, prosječna cijena lož ulja za siječanj ove godine iznosila je 2,08 kuna po kilogramu, što bi za gotovo sedam milijuna kilograma lož ulja iznosilo oko 14,5 milijuna kuna.
Uspostava Registra razvojnih projekata
Vlada je prihvatila i uredbu o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata (Registar projekata), čime će se omogućiti uvid u zalihu projekata koji će uz ostalo biti i osnova za programiranje korištenja EU fondova u idućem financijskom razdoblju EU-a.
Registar projekata ustrojava se radi učinkovitog planiranja provedbe i postizanja vizije razvoja, strateških i posebnih ciljeva definiranih u okviru akata strateškog planiranja, s ciljem evidentiranja i praćenja pripreme razvojnih projekata koji su u različitim fazama pripreme od strane javnih tijela, kazala je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.
>>> Croatia Airlines proširio mrežu odredišta, povećao broj putnika, točnost
Taj registar uspostavlja i vodi Koordinacijsko tijelo – Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u elektroničkom obliku dok su obveznici upisa podataka u Registar projekata javna tijela.
Ustrojavanjem Registra projekata omogućit će se uvid u zalihu projekata, koji će, uz Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, biti osnova za programiranje korištenja EU fondova u idućem financijskom razdoblju EU-a i pregovore s Europskom komisijom oko opsega financijske alokacije za sektorske i regionalne operativne programe u novoj financijskoj perspektivi post-2020.
Upis projekta u Registar projekata preduvjet je za korištenje sredstava proračuna i sredstava EU-a namijenjenih Hrvatskoj kroz proračun.