Korona i biznis
02. rujan 2018.

Danko Končar: Uljanik treba proizvoditi kruzere

"Ako oni koji su me izabrali misle da imaju bolje rješenje i kvalitetnijeg strateškog partnera, spremni sam im prepustiti odmah svu odgovornost. Ako tako odluče spreman sam prihvatiti njihovu odluku te osim povrata pozajmice nikakvih drugih zahtjeva ne bih imao", rekao je poduzetnik Danko Končar, čiju je tvrtku Kermas energija Uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera, u intervjuu Hini.

>>>Danko Končar: Brodotrogir ulazi u sastav Uljanika, neće biti ‘klasičnog otpuštanja’

O navodnom nezadovoljstvu Vlade suradnjom Kermasa oko isplate plaća radnicima Uljanika kaže da njegova tvrtka "nije dužna dati nikakav novac Uljaniku prije odluke Bruxellesa o planu restrukturiranja, a čak i tada ne postoji obveza dokapitalizacije tvrtke, ukoliko odlučimo drugačije. To su nepobitne činjenice koje su definirane prilikom izbora za strateškog partnera".

Uljaniku posudio 11 milijuna eura, državu spasio gubitka 120 milijuna

"Unatoč tome, mi smo dali spomenutu pozajmnicu od 12,6 milijuna eura ili 100 milijuna kuna kojom je upravo državni proračun spašen gubitka od 120 milijuna eura, jer se nisu aktivirala državna jamstva. Taj naš novac je sada u opasnosti. Nakon toga smo, shvaćajući ozbiljnost situacije oko manjka novca za plaće bili spremni se izložiti još jednom i dali smo zahtjev za kredit HBOR-u, koji je odbijen zbog toga što ne mogu oni kreditirati tu namjenu, iako smo dali vrlo jasan zalog. Dakle, mi smo partner koji surađuje, i koji se trezveno ponaša. Ali pustimo što je bilo, Vlada je srećom izdala jamstvo i omogućila isplatu plaća. No, i oni i mi smo svjesni da je to kratkoročno rješenje i da se moramo okrenuti dugoročnom rješenju", odgovara Končar.

‘Ozbiljan sam partner - pozajmicom spriječio kraj Uljanika‘

Svoj interes za Uljanik pokazao je, kaže "djelom, a ne riječima. Zar mislite da bi Kermas Energija posudila svojih 100 milijuna kuna, a ništa me nije obvezalo da to učinim, i tom pozajmicom spriječila kraj Uljanika, a da nismo ozbiljni? Ta posudba je omogućila nastavak gradnje broda, a samim time i posao ljudima u škveru, ali i spriječila aktivaciju državnih jamstava i gubitak 120 milijuna eura iz proračuna. Ima li ozbiljnije poruke?".

>>>Sindikalno ‘piće dobrodošlice’ Končaru

"Naš stav je jasan, želimo pomoći Uljaniku, hrvatskoj brodogradnji, imamo plan i viziju, ali ne možemo sami. Država treba biti naš snažan partner i to su zadnja dva slučaja pokazala. Zajedničkim naporom smo uspješno riješili dvije krize. Sada je najvažnije koncentrirati se na sljedeće korake, dakle prvenstveno ubrzati odluku Europske komisije o planu restrukturiranja".

Vrata otvorena svima s kvalitetnim idejama za restrukturiranje Uljanika

Što se plana restrukturiranja Uljanika tiče kaže da je "kralježnica tog plana sastavljena od strane Uprave Uljanika i s njihove strane angažiranih konzultanata prije nego je Kermas energija odabrana za strateškog partnera. Naknadne promjene su beznačajne u tom kontekstu, a niti jedna od njih nije napravljena na naše inzistiranje. Ako netko ima kvalitetne ideje i realne prijedloge za poboljšanje tog plana, pa naravno da su mu vrata otvorena".

Uljanik može graditi 7,5 brodova godišnje, a proizvodi 2,5a - putnički kruzeri

"Uljanik ima kapacitet za izgradnju 7,5 brodova godišnje, a posljednjih godina proizvodi tek 2,5 brodova. Moramo vidjeti zašto je to tako i ubrzati procese. Tada ćemo govoriti o manjku radnika, a ne o višku. A manjak je u nekim segmentima i danas prisutan", kaže Končar.

>>>Horvat: Moguć je i drugi strateški partner za Uljanik grupu

Njegova ideja je u spajanju s drugim hrvatskim i europskim brodogradilištima - "Uljanik grupa, a tu mislim na Uljanik i 3. maj, zatim Brodotrogir i neka europska brodogradilišta mogu zajednički u sinergiji odgovoriti na najsofisticiranije zahtjeve što se izgradnje brodova tiče. Perspektiva Uljanika je, po nama u Kermas Energiji, zaokret prema putničkom programu brodova. Jednostavno, zbog stanja u Kini i cijena koje oni imaju, s izgradnjom tankera i sličnih brodova nitko se ne može nositi. Pa, imali ste nedavno štrajk u škverovima u Južnoj Koreji zbog dumping cijena u Kini. Ako oni imaju problema, kako nećemo mi u Europi. Zato se treba okrenuti izgradnji putničkih kruzera i sličnih brodova, jer to je ono za što imamo znanja, kvalitetu i što možemo u rokovima izgraditi bez penala, a samim time i minusa. Ali to moramo krenuti realizirati, jer naših potencijalni naručitelji brodova žele da prionemo poslu".

Naručitelj dva broda upozorava da će pronaći drugo brodogradilište

"Zbog ove situacije oko Uljanika postoji opasnost na koju sam direktno upozoren od potencijalnog naručitelja, da će oni ako se brzo ne nađe rješenje, za posao gradnje dva broda od ukupno 250 milijuna eura angažirati neko drugo brodogradilište. Zato mi je drago čuti najave Vlade da su krenuli u strateško promišljanje o održivoj budućnosti hrvatske brodogradnje. Nadam se da je u sklopu toga i osnaživanje institucije jamstvenih fondova za ugovaranje izgradnje brodova kojim će svi na tržištu u Hrvatskoj imati iste uvjete", upozorava Končar u intervjuu.

Uljanik dužan 3,5 milijardi kuna

Što se Uljanikovih dugova tiče Končar prenosi podatke iz javnosti gdje se barata "cifrom od 3,5 milijardi kuna, ali zbog penala i kamata sve su veći i veći. Dakle, gubitak Uljanika je veći od vrijednosti tvrtke, pa se svi možemo zapitati koliko Uljanik grupa zaista danas vrijedi. Što se tiče ulaganja, sve je jasno definirano u planu restrukturiranja, no za točne podatke treba pričekati odluku Europske komisije, obzirom da ona može mijenjati omjere ulaganja".

Primarna djelatnost Uljanika - brodogradnja, izgradnju nekretnina mora odobriti država

Na sumnje da umjesto brodova na prostoru Uljanika želi graditi stanove Končar odgovara da je primarna djelatnost Uljanika u njegovoj viziji "brodogradnja i to stalno ponavljam. Da, Europska komisija traži kompenzacijske mjere i to je nešto na što mi ne možemo utjecati". Napominje međutim da "danas postoji dio prostora Uljanika koji nije u funkciji i koji se mora staviti u funkciju, a da se ne našteti osnovnoj djelatnosti, a to je, ponavljam gradnja brodova. A što se ičega drugog tiče osim brodogradnje, poput nekakve eventualne izgradnje, važno je napomenuti da bi se ona odvijala na pomorskom dobru i odluku o tome može isključivo donijeti država. Jasno, konačnu odluku kroz urbanističke planove za Arsenal nakon njih donosi lokalna vlast".

Protiv Jakovčićeve ideje o izmještanju Uljanika

S IDS-ovim eurozastupnikom Ivanom Jakovčićem je, kaže, "u vrlo korektnim odnosima, ali jedno je privatno, a drugo poslovno. Pa ja sam prvi protiv Jakovčićeve ideje o izmještanju Uljanika sa sadašnje lokacije koju je on, važno je to naglasiti, kazao dok se mi nismo ni znali. Upoznali smo se desetak godina poslije".

>>>Danko Končar: Nema šanse da se ugasi Brodotrogir

Jakovčić je član Nadzornog odbora finskog Afaraka, u kojem je najutjecajniji dioničar Danko Končar, a čiji su ogromni poslovni planovi vezani za Istru, na što Končar kaže da odluku o dovođenju Jakovčića "sam nisam mogao donijeti, jer niti u jednom trenutku udio Kermasa u Afaraku nije prešao 29 posto. Dakle, moj utjecaj u Afaraku je nedovoljan za donošenje samostalnih odluka bez pristanka ostalih dioničara. Jakovčić je angažiran u svibnju 2015. godine kada više nije bio predsjednik IDS-a, već europski zastupnik i to po uzoru na brojne europske tvrtke koje angažiraju europarlamentarce u svoje nadzorne odbore. Trenutno više od 70 europarlamentaraca iz Njemačke, Francuske i drugih zapadnih zemalja obnaša dužnosti u različitim kompanijama diljem Europe. Neki istovremeno u više njih. U Engleskoj je recimo potpuno uobičajeno da zastupnici u europarlamentu također sjede u odborima raznih kompanija, uz obvezu da prijavljuju sva dodatna primanja parlamentu. Oni se bave lobiranjem, a ne strateškim odlukama".

"U Afaraku, koji je izlistan na burzama u Engleskoj i Finskoj te se bavi primarno proizvodnjom ferokroma, Ivan Jakovčić je doprinio poprilično, i to između ostalog i u smislu lobiranja kada je u pitanju regulativa rudarstva i metalurgije o kojoj se odlučuje u Bruxellesu", nadodaje Končar.

Jakovčiću u tri godine - 136 tisuća eura

"Ivan Jakovčić je za svoje članstvo u Nadzornom odboru Afaraka za period od tri godine i dva mjeseca primio iznos 136.089 eura neto, dakle puno manje nego što neki mediji pišu i insinuiraju", završava Končar.

 


Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]