03. rujan 2017.

Danko Sučević: Nema ‘plana B‘ za Agrokor, bez nagodbe će u stečaj Ledo, Jamnica i Zvijezda

Razmišlja li Vlada o usklađivanju Stečajnog zakona sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja? Ili u njoj misle da će postupak izvanredne uprave nad Agrokorom sasvim sigurno završiti nagodbom? Ili će, kao i inače, o tome razmišljati tek kad bude kasno pa će novi zakon biti donesen hitnim postupkom bez javne rasprave? Službeno stajalište Vlade i povjerenika Ramljaka još uvijek je da će svi vjerovnici biti potpuno podmireni te da nitko neće biti oštećen. Nitko osim njih ne misli da neće biti otpisa, pri čemu se procjene otpisa kreću od 30 do čak 70 posto vrijednosti potraživanja za pojedine skupine vjerovnika. Pritom većina analitičara, uključujući i mene, smatra da će se dogoditi nagodba, koju će prihvatiti vjerovnici u skladu s odredbama Zakona. Bitan aspekt vjerovanja u uspjeh nagodbe je procjena da će u vjerovničko vijeće biti izabrani predstavnici vjerovnika koji će već i sami imati, ili vrlo čvrsto kontrolirati, više od pola Agrokorovih obveza te će samim tim i svaka nagodba o kojoj se dogovore biti lako prihvaćena.

Tko bez nagodbe ide u propast

‘Lex Agrokor‘ štiti dobre tvrtke iz sustava koje bi s jamstvima za kredite koja su veća od imovine prema Stečajnom zakonu otišle u stečaj. No ako povjerenik Ramljak do ljeta 2018. ne postigne nagodbu o namirenju vjerovnika, aktivirat će se loš Stečajni zakon, koji u međuvremenu nije promijenjen, a zbog kojeg je i izmišljen ‘lex Agrokor‘.

Nedavni potezi Sberbanka ipak daju naslutiti da bi s prihvaćanjem nagodbe moglo biti problema. Ako nagodba ne bude prihvaćena 15 mjeseci od dana otvaranja postupka, odnosno početkom ljeta 2018., ili ako izvanredni povjerenik niti ne predloži nagodbu, postupak izvanredne uprave pretvara se u stečajni postupak. A jedan je od glavnih argumenata za donošenje ‘lex Agrokora‘ bio da je današnji Stečajni zakon loš. U međuvremenu nije mijenjan.

>>>Danko Sučević: Što krizni menadžer mora napraviti u Agrokoru

Mislim da je jedina stvarno dobra stvar u ‘lex Agrokoru‘ da se primjenjuje na cijelu grupu odnosno na sva povezana i ovisna društva u kojima Agrokor drži najmanje 25 posto udjela. Iako se takvo pravno uređenje kod donošenja Zakona osporavalo, u trenutku kada je objavljeno da su Ledo, Jamnica, Zvijezda i ostala povezana društva jamci za ogromne obveze matičnog društva, a vjerojatno i za dio obveza ostalih društava iz grupe, postalo je jasno da je ta odredba ključna za uspjeh nagodbe. Što se, naime, događa u postupcima koji se provode prema sadašnjem Stečajnom zakonu? Recimo da Agrokor duguje 19 milijardi kuna za koje jamče Ledo, Jamnica i Zvijezda te da je nad Agrokorom pokrenut postupak predstečajne nagodbe. Banke bi prijavile svoja potraživanja, ali bi Ledo, Jamnica i Zvijezda morali prijaviti svoja jamstva kao potencijalna potraživanja. Povezana društva na taj način stječu znatan utjecaj na prihvaćanje plana restrukturiranja, a u isto se vrijeme svim ostalim vjerovnicima utjecaj smanjuje te mogu biti prisiljeni na nagodbu na koju inače ne bi pristali.

Zakon ne zna za ‘roll-up‘

Razmišlja li Vlada o usklađivanju Stečajnog zakona sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja? Ili u njoj misle da će postupak izvanredne uprave nad Agrokorom sasvim sigurno završiti nagodbom? Ili će, kao i inače, o tome razmišljati tek kad bude kasno pa će novi zakon biti donesen hitnim postupkom bez javne rasprave?

S druge strane banke ne snose rizik jer sada 19 milijardi potražuju od Leda, Jamnice i Zvijezde, koji moraju to jamstvo prikazati kao realnu obvezu prema banci te njihova vrijednost drastično pada. Kada bi se, dakle, primjenjivao Stečajni zakon, tada bi obveze svih društava koja su dala jamstva bile veće od imovine te bi im vrijednost bila nula kuna i vjerojatno bi bila prisiljena i sama proglasiti stečaj. Srećom, sada se primijenjuje novi ‘lex Agrokor‘, u kojem je subjekt postupka cijela grupa. Obveze se evidentiraju samo jedanput te će morati biti dio nagodbe i vjerovnici se neće moći pokriti jamstvima danim od povezanih društava nego će morati pristati na neko kompromisno rješenje. Druga posljedica tog zakona je da povezane osobe nemaju pravo glasa kod postizanja nagodbe.

>>>Danko Sučević: Žao mi je, ali plaćanje starih dugova dobavljačima uništit će Agrokor

Iako je ‘lex Agrokor‘ pisan na način da se što više olakša postizanje nagodbe, ipak je moguće da cijeli proces ne uspije. Tada se cijeli postupak praktički poništava i može se pokrenuti stečaj, odnosno predstečaj, ali samo nad društvima u kojima postoji stečajni razlog: samo nad matičnom kompanijom i možda nad još nekim povezanim društvima, ali ne i nad svim društvima te će sve navedene manjkavosti Stečajnog zakona doći do izražaja. Ledo, Jamnica, Zvijezda i ostala povezana društva više neće biti zaštićeni od danih jamstava te postoji realna opasnost da ih ta jamstva unište. Indikativno je da se neće poništiti jedino pravo prvenstva zaduženja preuzetih tijekom postupka izvanredne uprave. Zakon još uvijek ne prepoznaje famozni ‘roll-up model‘, ali i te tražbine će vjerojatno zadržati pravo prvenstva.