04. srpanj 2017.

Darinko Bago: U Hrvatskoj je bolje uvoznicima nego izvoznicima

Sanja Mikolčević Petrušić
Sanja Mikolčević Petrušić

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, govorio je na 4. Liderovoj konferenciji o izvozu o dopuštenim mjerama za poticanje izvoza. Istaknuo je kako je izvoz ponovno prepoznat kao mogući generator gospodarskog rasta Hrvatske, ali još uvijek ne i kao aktivnost na čijoj konkurentnosti trebaju djelovati sve ekonomske politike i institucije.

>>> Započela 4. Liderova konferencija o izvozu

- Iako je počeo prevladavati dojam da je hrvatski izvoz postao konkurentniji to nije slučaj, jer je konkurentska pozicija hrvatskog izvoza i dalje visoko ugrožena jačanjem konkurentnosti izvoza drugih zemalja koje koriste različite direktne, indirektne, javne i skrivene mjere poticanja izvoza. Dok svijet strahuje od protekcionizma i „globalizacijske oseke“, poduzetnicima iz Hrvatske još uvijek nisu dostupne ni sve ekonomske slobode koje uživa konkurencija iz drugih članica EU, dok istovremeno EU snažno zaostaje u financijskom sektoru za SAD-om - rekao je Bago.

Objasnio je kako je konkurentnost izvoza određena brojnim čimbenicima uključujući one koji ovise o samim poduzetnicima, kao što su iskustvo, inovativnost, kvaliteta, uspješnost zaposlenika i menedžmenta, referentnost i one koji ovise o općem ambijentu i uvjetima koje kreira država, kao što su efikasnost pravosudnog, obrazovnog i zakonodavnog sustava.

Bago je istaknuo kako je Hrvatska deficitarna u kreiranju ekonomskih politika koje bi dale dodatni poticaj rastu izvoza. Što se tiče bankarske potpore izvozu, istaknuo je kako su banke koje posluju u Hrvatskoj hrvatske banke neovisno o vlasništvu njihovog kapitala.

- Nisu i ne mogu biti samo filijale nositelja stranog kapitala nego trebaju biti aktivni pokretači i podrška gospodarskom rastu kroz financiranje onih poduzetničkih projekata, ideja i inovacija koje tome mogu pridonijeti. Podrška tome svakako treba biti i središnja banka kroz definirane iznose „paketa” financiranja banaka po nultoj kamatnoj stopi uz uvjetovan plasman tih sredstava neto-izvoznicima i poduzetnicima u čijem robnom izvozu je sadržano barem 50 posto materijalnih inputa domaćeg porijekla. Pri tome treba dati prioritet jačanju mogućnosti financiranja malih i srednjih poduzeća na koje se odnosi glavnina zaposlenosti, koji su pokretači inovacija, a u značajnoj mjeri i neto-izvoznici - objašnjava Darinko Bago.

>>> Konferencija o izvozu: Spasite nas domaćeg protekcionizma, lako ćemo se snaći na stranim tržištima

Istaknuo je kako je pak u Hrvatskoj bolje uvoznicima nego izvoznicima, a najviše su negativno pogođeni neto izvoznici, o kojima se u Hrvatskoj gotovo ne govori nego se "hvalospjevi pjevaju kvazi izvoznicima", decidiran je Bago. Zaključio je kako je za održiv gospodarski rast Hrvatske nužno jačati domaću proizvodnju i pravi izvoz, a od HNB-a se stoga očekuje da intervenira na deviznom tržištu i korigira izraženije aprecijacijske pritiske neovisno o faktorima zbog kojih se oni javljaju. Kao primjer podrške poduzetničkoj aktivnosti, Bago je dao primjer Austrijske razvojne banke.

Upravo su poduzetnici izvoznici, uz sudionike iz HBOR-a i Hamag-Bicro-a, na okruglom stolu iznijeli svoja iskustva, primjere kako je raditi za izvoznike i s izvoznicima i koji su multiplativni učinci izvoza u praksi. Moderator okruglog stola Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, svojim je direktnim pitanjima izazvao živahnu raspravu.

Iz DIV grupe, čije su izvozničke perjance tvornica vijaka Tvik iz Knina i brodogradilište Brodosplit, došao je direktor Darko Pappo, koji se prisjetio veljače 2013.

- Tada smo Debeljak i ja došli kod ministra Linića s idejom da kupimo Brodosplit. Rekao je da ne zna jesmo li ludi ili hrabri. Odgovorio sam mu da ćemo to vidjeti u veljači 2018. Ali, evo već sada kaže, bili smo hrabri, jer smo godinu završili s dobiti. Smatram da je velik korak bio održavanje hrvatske brodogradnje. Naša je tvrtka u metaloprerađivačkom sektoru od nekoliko desetaka došli do nekoliko stotina milijuna eura, od 20 do 3 400 zaposlenih, što govori da smo se uspjeli pozicionirati - rekao je Pappo.

>>> Darko Pappo novi je predsjednik Uprave Brodosplita

Iz tvrtke izvoznika Alarm automatika, Boris Popović je tvrtku opisao kao inovativnu, za integrirana rješenja, koja ne nudi proizvod nego pravo rješenje. Dao je primjer Peveca, kojima su radili tehničku zaštitu i sustave na mjestima koje su smišljali na klijentov zahtjev, on je postao rješenje.

Iz DHL-a je Srebrenka Saks istaknula kako oni nisu samo kurirska služba za prijevoz pošiljke, već i produžena ruka hrvatskih gospodarstvenika, budući da djeluju na 220 tržišta širom svijeta. Navela je kako svojim klijentima, malim tvrtkama služe za "spajanje" i njihov izlazak na strano tržište. Na pitanje moderatora Šajatovića, odgovorila je kako su jednom korisniku pomogli u širenju poslovanja, nizom informacija o prihvaćenim proizvodima, regulativi i dozvolama, a to mu je itekako olakšalo odluku o prodoru na strano tržište.

Iz HBOR-a je Tamara Perko istaknula kako HBOR slavi 25 godina postojanja, 72 milijarde kuna plasiranih za izvoz, 13 000 odobrenih projekata.

- Intencija HBOR-a je da podupremo izvoznike. Odmah sam ih zvala kada sam došla. Bilo je racionalnih i neracionalnih zahtjeva. Ovi potonji su svakako zahtjevi da ponudimo ono što nude Austrijske razvojne banke. Isplati se ulagati u izvoznike i želimo im biti mehanizam podrške - rekla je Perko iz HBOR-a. Napomenula je da nemaju listu čekanja i da su dobri klijenti uvijek dobro došli.

Iz Hamag-Bicroa Marijana Oreb rekla je kako su se oni orijentirali na male i srednje poduzetnike s kojima puno surađuju i potiču ih da se okreću prema izvozu.

-  Od početka uvođenja naših programa financijskih instrumenata odobrili smo gotovo 167 milijuna kuna zajmova i jamstava za više od 400 poduzetnika, od kojih je većina izvozno orijentirana. Svakako bih istaknula naše korisnike, perjanice u izvozu kao što su: Rimac automobili, Photomath, Agrivi, Genos, Oradian, Repsly, koji su se već dokazali na međunarodnom tržištu - kaže Oreb.