27. svibanj 2019.

Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa: Biznis će trebati sve više matematičara

Tekst o nedostatku matematičara na hrvatskom tržištu rada objavljen u Lideru izazvao je veliko zanimanje čitatelja te smo odlučili na web izdanju objaviti serijal o matematičarima. Najpoduzetniji hrvatski matematičar je Nenad Bakić, vlasnik Varteksa i investitor, koji se nije želio eksponirati prema struci jer ne želi hvaliti svoje obrazovanje. No ima još mnogo uspješnih samozatajnih matematičara, primjerice od 28 zaposlenih matematičara u Plivi, 23 ih je na direktorskim pozicijama, a žene čine većinu u timu matematičara te najveće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj. Matematičari koje smo kontaktirali nisu od prve pristali na razgovor, razloga je bilo raznih, ali ipak je nekoliko njih pronašlo vremena odgovoriti na pitanja o tome koliko im znanje matematike pomaže u poslovima koje obavljaju.

Jedan od njih je Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Invest, koji ističe da mu za obavljanje te funkcije nije presudno znanje matematike, ali mu je značajno pomoglo u prethodnom dijelu karijere.

- Financije su prilično kvantitativno intenzivno područje, pogotovo kad se uđe malo dublje u investicijski proces. Jedan dio naše imovine pod upravljanjem je zasnovan na kvantitativnim metodama. S druge strane, da bih bolje razumio financije morao sam se detaljnije upoznati i s nekim dijelovima financijske analize (fundamentalna analiza poduzeća) koje nisu pokrivene općim matematičkim znanjem. Nije to izuzetak od ljudi u mom okruženju jer su/smo svi primorani stalno stjecati nova znanja da bi ostali kompetitivni - kaže Brborović.

Prema Brborovićevim riječima, da bi se vodilo neko poduzeće/tim ljudi treba imati dosta strpljenja, tolerancije, razumijevanja i sličnih soft skill vještina. Ističe da mu je posao vođenja OTP Investa olakšan činjenicom što nije morao dodatno savladavati neke financijske vještine jer mu je to bio dio redovnog posla.

- Kad radite u velikom organiziranom sustavu, poput OTP banke, dobar dio procesa je predefiniran što na jednoj razini čini posao lakšim, odnosno jasnije definiranim - kaže Brborić ističući da s obzirom da se velik dio suvremenog razvoja događa u nematerijalnoj (neproizvodnoj) sferi, jasno je da su matematička znanja i logički precizno razmišljanje dosta važni, ali da i drugi tehnički/prirodoslovni fakulteti razvijaju slične vještine pa ne treba izdvajati samo matematičare.

- Kod matematičara je specifično to što se kroz studij upoznamo sa stvarno velikim brojem raznih modela (analitički, algebarski, stohastički itd.) i u osnovi je količina prikupljenog znanja veća od realnih potreba većine hrvatskih poduzeća. Stoga se gotovo nameće, barem djelomično, upoznavanje neke dodatne struke kako bi se ostvario puni potencijal primjene svojih znanja. To doduše zahtijeva dosta osobne posvećenosti, ali i razumijevanja sustava u kojem radimo jer je za stjecanje novih znanja potrebno i vrijeme. Također, kod nas je dosta primjetna kompartmentalizacija ekspertnih timova u koje se rijetko uključuju stručnjaci različitih struka pa se tako često izostavljaju matematičari jer postojeći članovi mogu ‘i sami naučiti to što im treba’. Naravno, to je moguće, samo je pitanje vremena koje je potrebno za to, kao i kvalitete usvojenog znanja. Dakle, rekao bih da bi potreba za matematičkim znanjima mogla i trebala rasti sa specijalizacijom (dijela) našeg gospodarstva.

Sljedeći matematičar u našem serijalu je Davor Kunovac iz Hrvatske narodne banke.