10. srpanj 2018.

Deloitte: Milenijalci i generacija Z svake godine sve manje odani poslodavcima

Nakon godine obilježene važnim geopolitičkim i društvenim promjenama, milenijalci i generacija Z zaključili su da je krajnje vrijeme da tvrtke povećaju svoje napore kako bi pozitivno utjecali na svoju širu okolinu, stoji u Deloitteovom sedmom godišnjem istraživanju stavova milenijalaca (Millennial Survey). Premda su se neki lideri počeli baviti društvenim temama, milenijalci su sve skeptičniji u pogledu motiva i etike tvrtki.

Istraživanje je obuhvatilo 10 455 milenijalaca iz 36 zemalja. Nadalje, istraživanju je isto tako pristupilo otprilike 1850 ispitanika koji pripadaju generaciji Z iz šest zemalja, i koji tek stupaju na tržište rada, pruživši svoja stajališta o poslovnom svijetu.

Posljednja dva Deloitteova istraživanja pokazala su da su milenijalci bili znatno optimističniji u pogledu motiva i etike tvrtki. Međutim, 2018. došlo je do dramatičnog preokreta jer je razina povjerenja u tvrtke dosegla najnižu razinu u posljednje četiri godine. Danas manje od polovice milenijalaca smatra kako se tvrtke etično ponašaju (48 % u odnosu na 65 % u 2017.) te da su posvećene poboljšanju situacije u društvu (47 % u odnosu na 62 %).

>>>Nikad veća zabrinutost britanskih direktora zbog Brexita – 75 posto pesimističnih

Kao što se isticalo u proteklih šest godina, milenijalci, a sada i generacija Z, iznimno su priklonjeni mišljenju da tvrtke imaju važnu ulogu u društvu te uglavnom smatraju kako financijska uspješnost nije jedino mjerilo poslovnog uspjeha. Oni smatraju kako bi prioriteti trebali biti stvaranje novih radnih mjesta, inovacija, poboljšanje života i karijere zaposlenika te pozitivan utjecaj na društvo i okoliš. Međutim, na pitanje na što su se usredotočile njihove organizacije naveli su ostvarenje dobiti, povećanje učinkovitosti poslovanja te proizvodnju i prodaju robe i usluge – što ujedno smatraju i područjima kojima je potrebno posvetiti najmanje pažnje. Svjesni su kako tvrtke moraju ostvariti dobit kako bi se mogle usredotočiti na područja koja milenijalci smatraju važnima, no svejedno vjeruju kako bi tvrtke trebale težiti uspostavi sveobuhvatne ravnoteže između ciljeva i financijske uspješnosti.

- Iako ponekad dobivamo dojam kako je ovaj problem isključivo hrvatski u širem smislu demografskih potresa, migracije mladih ljudi možemo vidjeti i kao globalni problem. U našem istraživanju puno toga je isto ili slično kako na globalnoj razini, tako i u Hrvatskoj. Rezultati ovogodišnjeg istraživanja upućuju na to da su brze društvene, tehnološke i geopolitičke promjene u protekloj godini utjecale na razočarenje milenijalaca i generacije Z u tvrtke za koje rade. Ove promjene lideri tvrtki trebali bi shvatiti kao znak zadnjeg upozorenja. Ukoliko lideri tvrtki ne promjene svoje pristupe i aktivnosti približavajući se razmišljanju nove generacije talenata, najbolji od njih će potražiti svoju sreću negdje drugdje, a te tvrtke će uvenuti., tvrdi Zlatko Bazianec, Deloitteov partner u Odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda.

[caption id="attachment_289738" align="alignleft" width="246"] „Mladi talenti smatraju kako lideri prevelik značaj usmjeruju na poslovanje i poslovni rezultat, a u obzir nisu uzeli svoj doprinos društvu i tematici mladih. Tvrtke trebaju utvrditi načine na koji mogu pozitivno utjecati na zajednice u kojima djeluju i usredotočiti se na pitanja kao što su raznolikost, uključivost i fleksibilnost ako žele pridobiti povjerenje i odanost zaposlenika koji pripadaju generaciji milenijalaca i generaciji Z. Bez mladih talenata nema ni novih ideja, niti rasta niti prave perspektive.” - Zlatko Bazianec[/caption]

Lideri tvrtki postojeće nepovjerenje mogu smatrati svojom prilikom

Dok je naklonost milenijalaca prema poduzetnicima znatno opala, njihovo povjerenje u političke čelnike još je na nižem nivou. Na pitanje utječu li određene skupine, uključujući voditelje nevladinih i neprofitnih organizacija, lidere tvrtki, vjerske vođe i političare, pozitivno ili negativno na svijet, samo je 19 % milenijalaca odgovorilo kako smatra da političari pozitivno utječu na svijet (u odnosu na 71 % milenijalaca koji smatraju kako političari negativno utječu).

Za usporedbu, 44 % milenijalaca smatra kako lideri tvrtki pozitivno utječu na svijet te u određenoj mjeri vjeruju kako tvrtke mogu dovesti do važnih promjena u društvu. Tri četvrtine milenijalaca smatra da multinacionalne kompanije mogu pomoći društvu s izazovima u području gospodarstva, zaštite okoliša i društvenih pitanja. Navedeni nalazi upućuju na to da milenijalci smatraju da tvrtke moraju doprinijeti poboljšanju društva na različite načine, ne samo stvaranjem radnih mjesta i ostvarivanjem dobiti.

Pad razine odanosti

Razina odanosti ponovno odgovara vrijednostima od prije dvije godine. Kad je riječ o milenijalcima, 43 % njih planira napustiti svoje trenutačno radno mjesto u roku od dvije godine, a samo 28 % namjerava ostati na istom radnom mjestu dulje od pet godina. Među milenijalcima koji su spremni napustiti svoje trenutačno radno mjestu u naredne dvije godine, 62 % smatra honorarne poslove prikladnom alternativom stalnom zaposlenju. Razina odanosti još je i niža među zaposlenicima koji pripadaju generaciji Z, od kojih 61 % tvrdi kako bi napustilo svoja trenutačna radna mjesta ako bi za to imali priliku.

>>>‘Ego turizam’: Milenijci mijenjaju industriju putovanja

Pa kako bi ih onda tvrtke mogle zadržati? I milenijalci i generacija Z smatraju da su čimbenici kao što su tolerancija i uključivost, poštovanje i različiti načini razmišljanja osobito važni. Premda plaća i poslovna kultura poslodavca mogu privući predmetnu skupinu, uključivost i fleksibilnost su ključni kako bi se zadovoljile potrebe milenijalaca i pripadnika generacije Z. Veći su izgledi da će se zaposlenici poslodavca koji ima raznoliku strukturu zaposlenika i višeg rukovodstva htjeti zadržati na predmetnom radnom mjestu pet ili više godina. Među milenijalcima i pripadnicima generacije Z koji su izrazili svoju namjeru zadržati se kod svojeg trenutačnog poslodavca barem pet godina, 55 % njih je istaknulo kako je razina fleksibilnosti na njihovu radnu mjestu porasla u odnosu na prije tri godine.

Milenijalci i generacija Z nisu spremni za četvrtu industrijsku revoluciju

Milenijalci i generacija Z vrlo su svjesni načina na koji četvrta industrijska revolucija oblikuje radna mjesta i smatraju kako ona može osloboditi ljude obavljanja rutinskih aktivnosti te im omogućiti usmjeravanje na kreativnije zadatke. Međutim, mnogima ove promjene nisu lake. 17 % ispitanih milenijalaca i 32 % milenijalaca čije se organizacije već u velikoj mjeri služe tehnologijama četvrte industrijske revolucije osjećaju strah kako će njihova radna mjesta ili dio njihovih zadataka zamijeniti nove tehnologije. Osim toga, manje od četiri od 10 zaposlenih milenijalaca i 3 od 10 zaposlenih pripadnika generacije Z smatraju da imaju vještine potrebne za uspjeh te su u potrazi za radnim mjestom koje će ih pripremiti za uspjeh u toj novoj eri.

>>>Milenijalci su generacija koja non stop radi, a nikad nema novca

Ispitanici traže smjernice koje premašuju tehničko znanje. Mladi stručnjaci traže pomoć pri unaprjeđenju mekih vještina kao što su povjerenje, interpersonalne vještine te, osobito kad je riječ o generaciji Z, etičnost i integritet. Međutim, smatraju kako tvrtke nemaju sluha za njihove razvojne potrebe. Samo 36 % ispitanika milenijalaca i 42 % ispitanika koji pripadaju generaciji Z izjavilo je kako im njihovi poslodavci pomažu u razumijevanju promjena povezanih s četvrtom industrijskom revolucijom i pripremi za njih.

- Promjenjive razine odanosti upućuju na jedinstvenu priliku za pojačane napore za privlačenje i zadržavanje talenata. Tvrtke moraju imati sluha za ono što im milenijalci poručuju i redefinirati način na koji upravljaju talentom u okviru četvrte industrijske revolucije te se usredotočiti na učenje i razvoj kako bi svim ljudima omogućili cjeloživotni profesionalni razvoj, objašnjava Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala u Adriatic regiji.