07. veljača 2018.

Diskriminirani slovenski očevi najavljuju kolektivnu tužbu protiv države

Slovenska udruga očeva kojima bivše supruge uskraćuju roditeljska prava najavljuje ovih dana kolektivnu tužbu protiv države jer smatra da su muškarci diskriminirani u postupcima pred obiteljskim sudovima i socijalnim službama u kojima dominiraju žene.

‘Društvo za djecu, očinstvo i istinu (DOOR)‘ predstavilo je svoja stajališta o toj problematici na javnoj tribini u prostorijama parlamenta, otvarajući širu javnu raspravu o roditeljskim pravima rastavljenih očeva.

>>>Bogate kućanice na meti kulturnog prijezira

U praksi, očevima se skrbništvo dodjeljuju samo ako se dokaže da je majka alkoholičarka, ovisnica o narkoticima ili ako se bavi prostitucijom.

U Sloveniji zbog razvoda roditelja bez jednog od roditelja godišnje ostane više od 2 tisuće djece koju sudovi u pravilu dodjeljuju majkama, a očevima samo u izuzetnim slučajevima.

U suprotnome muškarci na sudu nemaju šansu, kazao je u raspravi psiholog Andrej Perko, dok antropologinja Vesna Godina smatra da se u odlukama o tome kome dodijeliti djecu sudovi drže načela da je primarna korist djeteta, a ne roditelja.

Očevi koji su aktivni u udruzi tvrde kako su sudovi pristrani u takvim postupcima, da se žene ponekad i uz savjete odvjetnika pozivaju na izmišljeno psihičko i fizičko nasilje, pa čak i pedofiliju, zbog čega im se uskrajuće i pravo posjeta i komuniciranja s djecom te da postoje slučajevi kad se djeca dodjeljuju majkama i onda kad je potvrđeno da je riječ o nasilnim ili labilnim osobama.

>>>Francuski očevi zahtijevaju dulji roditeljski dopust

Zahtjeve udruge komentirao je i Boštjan M. Zupančič, bivši sudac Europskog suda za ljudska prava, koji smatra da je problem potrebno javno eksponirati, bude li potrebno i pred sudom u Strasbourgu, ako očevi smatraju da su im u Sloveniji kršena ljudska prava.

Zupančič: Sutkinje su empatične prema ženama

U razgovoru za televizijsku postaju Nova24TV on je u utorak kazao da u slovenskom sudstvu u vrlo visokom postotku dominiraju žene, zbog čega je sudbeno vijeće prije više godina čak razmišljalo o uvođenju obveznih kvoti, kako bi nešto više muškaraca bilo barem na mjestima predsjednika sudova.

Zupančič ne isključuje mogućnost da se takva spolna struktura na sudovima odražava i na presude kada se radi o postupcima rastave i dodjele skrbništva, iako bi "objektivnu" pristranost bilo teško dokazati.

S druge strane, on smatra da se možda radi o "subjektivnoj" pristranosti jer sutkinje imaju više empatije prema pripadnicama istog spola.