30. listopad 2016.

Država se ipak nedovoljno koristi uslugama konzultanata

Čim se država koristi uslugama privatnih konzultanata, automatski se preispituje svaka lipa koja se potrošila, tko je komu pogodovao (i je li pogodovao) i tako dalje. Bivši premijer Zoran Milanović proglasom je ukinuo svima (ministarstvima i tvrtkama u državnom vlasništvu) mogućnost upotrebe usluga privatnih PR agencija. Koliko je taj potez bio pametan, neka prosuđuje netko drugi iako je u mnogo slučajeva to bio potpuno promašen potez. Usluge PR-a nisu jedine konzultantske usluge, tu su financijske, organizacije, stručne. Svaki državni resor može se koristiti privatnim konzultantom. No koliko se državne institucije ili tvrtke koriste uslugama privatnih savjetnika? Jesu li mjeseci Vlade u krizi pa zatim tehničke vlade zaustavili ugovore s konzultantskim kućama? Konzultanti kažu da se država nedovoljno koristi njihovim uslugama, što je vidljivo iz krajnjih rezultata koji se ne ostvaruju brzinom i intenzitetom koje svi očekuju. – Treba više uključiti konzultante u profesionalno plasiranje državne imovine na regionalno i globalno tržište, što posebice vrijedi za vrijednu imovinu sa snažnim turističkim potencijalom. Ne smije se događati da zbog nekonkurentna raspisivanja natječaja država nije u stanju privući respektabilne strane, ali i domaće ulagače. Treba razumjeti koji su to svjetski investicijski standardi kako bi se mogli oblikovati globalno atraktivni natječaji koji onda mogu privući toliko potrebne nove strane investitore u turizam – smatra Siniša Topalović, direktor konzultantske kuće Horwath HTL, napominjući da je svaki propali natječaj samo dodatan gubitak konačne transakcijske vrijednosti koju uprihodi država, s jedne strane, ali i propuštena prilika za zapošljavanje i nove prihode kroz poreze i davanja, s druge strane.

Adut za reforme Neki konzultanti uopće ne žele poslovati s državom, kao što je, primjerice, Caper, čiji vlasnik Željko Perić kaže da uključivanje konzultanata u projekte nije uvijek jamstvo da će se provesti kvalitetno. – Savjetnici nisu liječnici koji će obaviti pregled, postaviti dijagnozu i propisati lijek. Konzultanti ne mogu sami obaviti nijedan posao bez kvalitetne suradnje s ‘pacijentom‘. Ako pogledamo mnoge projekte u koje su bili uključeni konzultanti, npr. monetizaciju autocesta, Hitrorez, ‘one stop shop‘, privatizaciju Petrokemije, Badela, a koji nikad nisu uspješno završili, možemo zaključiti da ‘pacijent‘ nije surađivao ili baš nije želio ozdraviti, da nije bilo odlučnosti da se preporuke konzultanata doista provedu ili da su izabrani nedovoljno kvalitetni konzultanti. Mnogo je izazova pred novom vladom u kojima kvalitetni konzultanti mogu mnogo pomoći, ali osnovni je preduvjet da postoji stvarna želja da se nešto napravi, a ne samo pokuša – napominje Perić. Hrvatske državne institucije u nekim slučajevima koriste se uslugama konzultanata, no čini se da je ukupan broj konzultantskih projekata u Hrvatskoj mnogo manji u usporedbi s drugim članicama Europske unije. Razlog je tome djelomično što su neki konzultantski ugovori u prošlosti bili zloupotrijebljeni, pa je zato o njima u javnosti stvorena nepovoljna slika. Razlog je i to što je cjelokupno tržište još u ranoj fazi razvoja. – Međutim, primjećujem pozitivan trend, državne institucije sve više naglašavaju kvalitetu i stručnost pri odabiru konzultanata s kojima će surađivati. Državne ustanove u Hrvatskoj, kao i bilo koje druge državne ustanove, potencijalno mogu imati vrlo veliku korist od konzultanata kad bi se njima koristile na pravi način. To je posebno važno sada kada Hrvatska mora provesti mnogo reformi i povećati uporabu fondova Europske unije. S jedne strane, u kratkom vremenu vrlo je teško mobilizirati i obrazovati potrebnu količinu kadrova u državnoj upravi, a s druge strane, i nema uvijek smisla zaposliti ili obrazovati mnogo ljudi u javnoj upravi za jednokratni projekt. Zato pravilna upotreba konzultantskih usluga može ubrzati pristup potrebnom znanju i kadrovima kako bi se ubrzale reforme i povlačenje novca iz fondova Europske unije – kaže Tauno Olju, partner u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska.

Zaustavljeni ugovori Na razini državnih tvrtki konzultantske usluge trebalo bi upotrebljavati za povećanje profitabilnosti i poboljšanje organizacije. – Tako se i državne tvrtke bolje pripremaju na tržište. Od 2008. do 2016. privatne tvrtke, posebno veće,  već su obavile dva ciklusa reorganizacije, povećale djelotvornost i profitabilnost, što nije vidljivo u državnima – kaže Božidar Lukša iz konzultantske kuće Texel. Budući da je u posljednjih godinu dana politička situacija prilično nestabilna, stalo je mnogo pokrenutih projekata. To je utjecalo i na konzultante kojima su ugovori zaustavljeni. – Nama se dogodilo upravo to i šteta je nemjerljiva, objasnit ću i zašto: projekt primjene kontrolinga traje mjesecima, u velikim sustavima i godinama. Osim promjena u računovodstvu i IT-u treba potaknuti promjene u načinu razmišljanja i rada. Potrebno je mnogo komunikacije sa zaposlenicima, ali i mnogo izobrazbe, kako bi se neutralizirao otpor prema promjenama i kako bi ljudi prihvatili filozofiju kontrolinga. Najvažnije je stvoriti svijest da nije riječ ni o kakvoj kontroli pojedinca, nego o filozofiji upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti. Kad u tome uspijete, a to treba postići u prvih nekoliko mjeseci projekta, sigurni ste da će kontroling na tome mjestu uistinu zaživjeti. Ako u tome ključnom trenutku to naprasno prekinete, sve pada u vodu i ponovno se vraća na dobro ustaljeni način ponašanja. Svaki budući pokušaj mijenjanja bit će sve teži jer ljudi stječu dojam da će svi napori sasvim sigurno prije ili poslije pasti u vodu – objašnjava mr. sc. Jasmina Očko iz Kontrolinga Kognosko. Velik je problem konzultantima i ocjena javnosti jer je zbog prošlih pogrešaka, slobodno to nazovimo i kriminalom, suradnja države s privatnicima uvijek pod povećalom. – Mogli bismo povući paralelu: kad je nešto trulo u bankovnom sustavu, ne treba ukinuti novac, nego promijeniti bankare. Tako je i u ovom slučaju, privatni i javni sektor moraju raditi zajedno. Treba samo imati pravu, a ne deklarativnu političku volju da se omogući poštena javna nabava. Javnost će vrlo brzo osjetiti ako se i kada stvari na tom području doista počnu mijenjati i tada na to više neće gledati poprijeko. Učinkovito pravosuđe, jasni i čvrsti zakoni čije izbjegavanje izaziva gadne posljedice poznati je recept – kaže Očko.

Važan je odabir Nova vlada ima priliku prilično ubrzati stvari, donijeti dobre strateške odluke i pri tome potražiti pomoć savjetnika. – Konzultantske kuće svakako mogu pomoći u boljoj i bržoj pripremi i provedbi velikih, strateških i stoga rizičnih projekata u javnom sektoru, od većih infrastrukturnih projekata do pripreme i provedbe restrukturiranja većih i složenih organizacija u javnom sektoru, koje u mnogim segmentima javnog sektora u Hrvatskoj nisu odgovarajuće pripremljene ili provedene, odnosno znatno usporavaju dalji razvoj domaće ekonomije. To često podrazumijeva konzultantski doprinos i u poznavanju glavne prakse u sektoru ili industriji, kao i tehničko znanje o pripremi i vođenji projekta ili metoda financijske analize i upravljanja – smatra Daniel Lenardić, pridruženi partner u KPMG-ovu Odjelu poslovnoga savjetovanja u Hrvatskoj. Političari mogu utjecati na kut gledanja, odnosno mogu jasno dokazati javnosti da su konzultanti prijeko potrebni. – Treba se zapitati, u što javnost ima slabiji uvid, koliki je gubitak države i javnog sektora ako se ne naprave potrebni koraci u restrukturiranju, unaprjeđenju poslovanja ili privatizaciji. Uvijek je lako paušalno ocjenjivati da su usluge skupe, no pritom se često ne uzima u obzir skupoća nečinjenja. Svaki vrhunski proizvod i usluga stoje, pa tako i vrhunski projekt koji ima ozbiljno postavljene ciljeve, osigurano trajanje i tim vrhunskih stručnjaka. Nažalost, zbog mnogih ‘konzultantskih‘ poslova koji su negativno odjeknuli u javnosti, a nisu ih obavile profesionalne konzultantske kuće, nego kvazikonzultanti, samo spominjanje konzultanata u dijelu javnosti izaziva negodovanje i stavlja projekt pod povećalo. Naručitelji će u idućem razdoblju trebati bolje odabirati konzultante zahtijevajući pritom kvalitetu, brend i stručnost – zaključuje Topalović.