• Pratite nas na:
13. svibanj 2019.

Edis Felić: Ako na nekretnini nema zabilježbe, nema ni staroga duga

Kaže mi znanac da bih ja trebao znati razriješiti pravnu dvojbu njegova prijatelja. Po tko zna koji put prevrnuh očima zbog toga što ljudi misle da se ja ‘kužim‘ u te stvari i rekoh mu: ‘Dobro, riješit ću ti to pozivom pravnom stručnjaku koji će mi riješiti dvojbu tvoga prijatelja.‘ Na te riječi znanac mi stade pričati. Čovjek je, dakle, kupio nekretninu u koju je planirao smjestiti ured i skladište svoje tvrtke. Ta je nekretnina bila u privatnom vlasništvu i kad se sklapao ugovor, bio je uglavljen članak u kojem je pisalo da stari vlasnik kao prodavač jamči da je nekretnina isključivo njegovo vlasništvo, da nema uknjiženih tereta (što je bilo vidljivo iz zemljišnoknjižnog izvatka), a ni neuknjiženih.

Nema rupe u zakonu

Obje strane imale su odvjetnike, a nije zgorega spomenuti i da je novi vlasnik dignuo kredit kako bi djelomice namirio iznos kojim je platio nekretninu starom vlasniku, što znači da su i u banci sigurno pročešljali sve papire i nitko nije našao ništa sporno. Novac je uplaćen na račun starog vlasnika, izvršena je primopredaja i novi vlasnik nastavio je svoj biznis u novom prostoru. I tako oko godinu i pol, kako mi je ispričao znanac, da bi nedavno novom vlasniku stigao hladan tuš – dobio je dopis jedne ustanove u kojem je stajalo da na njezin račun mora uplatiti 23 tisuće i još nešto kuna na ime otkupa nekretnine koje, zapravo, trebao uplatiti stari vlasnik. Iz ustanove su mu zaprijetili i tužbom ako do određenog roka ne plati taj dug.

Čovjek je kupio nekretninu na koju nije bio uknjižen nikakav teret, no godinu i pol nakon toga jedna ustanova zaprijetila je tužbom ako novi vlasnik ne podmiri dug staroga zbog otkupa nekretnine. Novi vlasnik nije to dužan platiti

I tako on to meni ispriča, a meni se učini da je taj problem jednostavan. Pita me znanac: ‘Je li tako da on nije dužan ništa platiti?‘ Odgovorih mu da mi se čini da je tu, kad je o novome vlasniku riječ, stvar čista, ali da ću to sigurno znati kad se čujem s profesorom na Pravnom fakultetu u Splitu dr. sc. Hrvojem Kačerom, koji mi uvijek pomogne savjetima. Naime, iako sam bio poprilično siguran da je to ‘navlakuša‘ ustanove koja je s prijašnjim vlasnikom potpisala ugovor o otkupu nekretnine, kopkalo me postoji li možda neka rupa u zakonu za koju su se uhvatili u ustanovi pa pokušavaju izvući novac.

Međutim, nema nikakve rupe u zakonu, odlučno mi reče naš pravni stručnjak Kačer, jer ako nema nikakve zabilježbe u vlasničkom papiru, a nije je bilo, onda se ustanova nema na što pozivati, odnosno to se tumači tako da novi vlasnik može imati potpuno povjerenje u zemljišnu knjigu.

Ne vrijede više ni iznimke

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom. Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 01/6333-548; Adresa: Edis Felić, Lider, Savska 41, 10144 Zagreb

U Zakonu o zemljišnim knjigama jasno piše da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno zrcali činjenično i pravno stanje zemljišta. Doduše, sve do 1. siječnja 2017. načelo povjerenja u zemljišne knjige nije vrijedilo za nekretnine koje su bile u društvenom (poslije u državnom) vlasništvu, o čemu smo u ‘Pravdi‘ pisali prije tri godine, pa su investitori u te nekretnine mogli osjećati pravnu nesigurnost. No to je, kao što i sâm Kačer podsjeća, ukinuto prije više od dvije godine, što znači, ako je nekretnina novog vlasnika nekad i bila u društvenom (pa državnom) vlasništvu, a kupljena je prije godinu i pol, za nju više ne vrijedi suspenzija povjerenja u zemljišne knjige, nego se uzima za pravo novom vlasniku da je uvidom u zemljišne knjige zaključio da nema tereta i da može potpuno vjerovati u vjerodostojnost podataka u njima.

Pretpostavljam da je ta nekretnina zaista nekad bila u društvenom vlasništvu pa su se u ustanovi pokušali izvući na tu pravnu začkoljicu, ne znajući ili ‘glumeći‘ da ne znaju da to ne vrijedi već dvije godine. Nije jasno zašto ne tuže starog vlasnika jer je, prema ugovoru o otkupu, on ostao dužan 23 tisuće kuna. No, svejedno, novi vlasnik može mirno spavati, kaže i profesor Kačer, što sam odmah dojavio znancu. 

POST SCRIPTUM Još ću jedanput o onim računima za uplatu koje šalje Dora poslovno savjetovanje kako bi se tvrtke našle u njezinu Elektroničkom registru gospodarstvenika. Prije svega, hvala poduzetnicima što me gotovo svakodnevno obavještavaju da su dobili račun i da ga neće platiti, no među njima ima i onih koji me obavještavaju da su ga dobili i da su nakon toga guglanjem naišli na moj tekst i pročitali ga. I onda me pitaju trebaju li platiti taj račun. Još sam jedanput pročitao taj svoj tekst, bojeći se da nisam bio jasan. E, ljudi, kad ga već čitate, dajte ga pročitajte pažljivo jer u njemu zaista jasno piše, da ne može jasnije, jeste li dužni platiti taj račun ili niste. Hvala na razumijevanju!