Bilo je neočekivano mnogo reakcija na priču o mladom poljoprivredniku Filipu Galiću u prošloj Pravdi u kojoj smo upozorili kako ga je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju oštetila. Naveli smo da su u Europskoj komisiji sugerirali zemljama članicama EU da se poljoprivrednicima koji apliciraju za novac iz Fonda za ruralni razvoj (RR) omogući naknadna dostava dokumentacije. Kako pak stvari stoje, tu nije kraj, jer bi se Komisija mogla više pozabaviti kriterijima za dodjelu tog novca koji su uspostavljeni u Hrvatskoj.
Pazi, nova tvrtka! Tako barem kaže čitatelj iz Agencije za plaćanja koji je, razumljivo, htio ostati anoniman, a koji se javio nakon priče o mladom Galiću. Poslao je i revizijski nalaz koji otkriva ne samo već poznati problem dodjele novca iz RR-a za tvrtke koje su fiktivno osnovane nego i ništa manji problem neujednačenih kriterija prilikom dodjele novca. Vidljivo je to u dokumentu pod nazivom Izvješće o nadzoru primjene procedura ... prilikom kontrole zahtjeva za potporu u okviru mjere 4 (ulaganja u fizičku imovinu) - Operacije 4.1.1. (restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava). Izradila ga je Agencijina Samostalna služba za akreditaciju (dakle, riječ je o internoj reviziji) u svibnju ove godine i u njemu su navedeni primjeri u kojima su mjerodavni u Agenciji počinili greške prema poduzetnicima. Primjerice, u nalazu piše da je Agencija upozorena od tijela EU na moguće prijevare i preporučeno joj je da pripazi na umjetno stvorene uvjete kod natječaja. Sjećamo se fiktivno osnovanih tvrtki koje bi zajedno s tvrtkom majkom aplicirale za pet milijuna eura iz RR (ako tvrtka samostalno nastupi, onda može dobiti najviše tri milijuna eura) i to su umjetno stvoreni uvjeti. To nije pravedno prema tvrtkama ili obiteljskim gospodarstvima koji zbog toga gube pravo na dio tog novca. Na te stvari upozorava (nakon medija) i interna revizija.
Zakon samovolje Osim toga, u internoj je reviziji upozoreno i na dodatnu diskriminaciju dijela poduzetnika i poljoprivrednika. U dokumentu piše da Agencija ‘ne primjenjuje ujednačene kriterije vezano uz provjeru kompletnosti i potpunosti dostavljene dokumentacije, odnosno u nekim slučajevima se traži dopuna, obrazloženje ili ispravak od korisnika, a u drugima ne ili kroz zahtjeve za obrazloženje ili ispravak, traži dopuna dokumentacije, što u prvom natječaju nije bilo dozvoljeno.‘ To pak znači da u Agenciji zaduženi za pojedine predmete svaki za sebe tumači je li dopušteno pozvati na dopunu dokumentacije ili nije, ili pak može biti i takvih slučajeva da se nekom referentu danas ne da zvati aplikanta da dopuni dokumentaciju, a sutradan će biti nešto bolje volje, pa će drugog pozvati da to učini. Pri tom ne želim generalizirati, u Agenciji sigurno ima i savjesnih i sposobnih ljudi, no u nejasnim kriterijima i oni se očito gube, pa zbog svega toga gube i poduzetnici koji pripremaju ozbiljne projekte. Nadamo se, ako već mediji nisu uspjeli, da će v.d. ravnatelja Agencije Ivan Macanić shvatiti ozbiljno ono što je našla interna revizija i da neće čekati da se konsolidira vlast u zemlji kako bi joj predložio promjene kriterija, nego je već trebao poraditi sa svojim suradnicima na tim ozbiljnim nedostacima.