Požalio mi se Gojko Mraović, direktor Jasminke, faktorinške tvrtke kojoj je određen stečajni postupak kako bi se utvrdilo ima li uvjeta za stečaj. Rasprava je zakazana 5. lipnja. Prijedlog za stečaj podnijela je Fina zato što Jasminka ‘ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana‘ veće od petsto tisuća kuna. Zanimljivo je da ne može naplatiti 4,8 milijuna kuna od druge tvrtke jer se zbog toga još vodi spor na Vrhovnom sudu.
Neka tuži državu
Deset godina tvrtka Jasminka čeka završetak sudskih sporova kako bi naplatila 4,8 milijuna kuna potraživanja. Sad joj zbog duga od pola milijuna kuna prijete stečaj i vrlo vjerojatno likvidacija
Nećemo spominjati naziv tvrtke s kojom Jasminka vodi spor (zapravo, dva spora, s tvrtkom i njezinim direktorom) upravo zato što on formalno još nije završen. Pogledamo li malo u povijest, Jasminka je već dulje u teškoćama, među ostalim zbog spomenutog spora. Zanimljivo je da su u oba spora prvostupanjski sudovi donijeli presudu u njezinu korist, a onda su drugostupanjski poništili te presude i sada se čeka što će reći Vrhovni sud. Trgovački sud u Varaždinu donio je presudu u Jasminkinu korist u sporu s tvrtkom dužnicom, no preinačio ju je Visoki trgovački sud.
Općinski sud u Zagrebu također je donio presudu u njezinu korist, a protiv direktora spomenute tvrtke, ali Županijski sud u Zagrebu također ju je preinačio.
– Dok ja čekam sudsku naplatu svojih tražbina više od deset godina, mene odnosno moju tvrtku država zbog nemogućnosti plaćanja tih istih odvjetnika šalje u stečaj. Mi smo jedina država u okružju koja nema zakon o razumnim sudskim rokovima – jada se Mraović.
Iako nema tog zakona, postoji mogućnost naknade zbog dugotrajnosti sudskih postupaka, što baš i nije utjeha oštećenima. Ipak, kao što bi rekli naši stari, daj što daš, pa ako nema sudske odluke u razumnom roku, oštećenik može tužiti državu koja će mu nešto isplatiti. No riječ je o malo novca. Kad bih Mraoviću rekao koliki je to iznos, pretpostavljam da bi prevrnuo očima jer je u pitanju deset ili dvadeset tisuća kuna, što se može vidjeti u nekoliko odluka Ustavnog suda u posljednje vrijeme. Doduše, bile su to fizičke osobe koje su tužile državu zbog dugotrajnosti sudskih postupaka. Bilo bi zanimljivo kad bi Mraović pokušao tužiti državu ako mu Jasminka ode u stečaj i likvidaciju, a on ipak na kraju dobije na sudu protiv tvrtke od koje potražuje ukupno 4,8 milijuna kuna. Za Jasminkin stečaj i likvidaciju sada već postoji stvarna osnova, što ćemo uskoro i definitivno znati, nakon stečajnog postupka koji je u tijeku.
Nije dobra poruka
Naime, ako Mraović u roku od petnaest dana od dana objave oglasa na e-oglasnoj ploči suda ne objavi popis Jasminkine imovine i obveza ili ako iz tog popisa proizlazi da Jasminka ima imovinu koja nije dovoljna za namirenje predvidljivih troškova stečajnog postupka te ako u roku od 45 dana ni jedan vjerovnik ne predloži otvaranje stečajnog postupka i ne predujmi novac za namirenje troškova postupka, smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje. U tom slučaju sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju skraćenoga stečajnog postupka. Tvrtka će biti likvidirana, a Mraović možda jednog dana dočeka presudu.
Naravno, sve ovo pišem samo pod uvjetom da Jasminka pobijedi na sudu. Izgubi li, onda je svejedno; bolje da odmah bude likvidirana nego da se muči (iako to Mraović vjerojatno drukčije doživljava). Kako god bilo, to je dobar primjer kako život tvrtke može jako ovisiti o tome je li pravosuđe u dobrom ili lošem stanju. Ta priča, sigurno, ne šalje dobru poruku ni potencijalnim stranim i domaćim ulagačima. Naravno, u svakoj im se zemlji može dogoditi da im neka tvrtka duguje novac, ali ne prijeti im baš svagdje opasnost od sporog sudstva. 
POST SCRIPTUM Ako netko trpi zbog dugotrajnosti sudskog postupka, a ne zna da može tražiti odštetu, odgovor može naći na Središnjem državnom portalu Vlade RH. Naime, najprije se pošalje zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku sudu pred kojim se vodi postupak. O zahtjevu odlučuje predsjednik suda u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako odluči u korist podnositelja zahtjeva, a sudac koji vodi postupak ipak ne poštuje ni odluku svoga predsjednika, onda se neposredno višem sudu u daljnjem roku od šest mjeseci može podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.