26. rujan 2017.

EK traži veću zaštitu radnika u gig ekonomiji

Europska komisija želi postići veću zaštitu i prava radnika na povremenim poslovima, poput onih u tzv. "gig ekonomiji" i ostalih s nestandardnim ugovorima, u nastojanju da suzbije sve veće socijalne nejednakosti, prenosi Reuters pozivajući se na dokument EK.

Savjetodavni dokument EK o tim planovima, u koji je Reuters imao uvid, u sklopu je šire dorade gospodarskih prioriteta EU-a, nakon pritisaka populističkih snaga koje optužuju Bruxelles da provodi ultra-liberalne mjere na štetu radnika.

U dokumentu predlažu suštinsku ocjenu socijalnih prava u EU koja bi mogla djelomično ograničiti fleksibilnost radnika i smanjiti sve veću nesigurnost koju izazivaju nove vrste poslova poput onih koje nude tvrtke kao Uber i kompanija u sektoru dostave hrane Deliveroo.

>>>Hrvatska je ‘upala u zamku’, naši su radnici među pet najslabije plaćenih u EU

Bruxelles predlaže proširenje potpune socijalne zaštite i ostalih vidova zaštite na sve radnike, uključujući one zaposlene na vrlo kratke rokove, povremene ili ugovore bez odredbe radnog vremena, a koji u nekim zemljama članicama EU imaju niže standarde.

Većina radnika u EU ima stalne ugovore o radu, na puno radno vrijeme, no sve veći broj građana, posebno mladih, imaju poslove s ultra fleksibilnim radnim vremenom, bez redovne plaće i sa slabijom zaštitom pri zapošljavanju.

Takvi su radnici činili više od trećine ukupno zaposlenih u 28-članom EU u 2015. godini i njihov se udio povećava, kaže se u Komisijinom dokumentu koji će biti predstavljen u ponedjeljak. Većina tih radnika mora raditi pod tim uvjetima u odsustvu alternative, stoji nadalje u dokumentu.

Nestandardni radnici obično imaju niže standarde socijalne i zdravstvene zaštite i neke nove ugovore, poput povremenih i ugovora o radu putem vrijednosnog kupona, što još više zabrinjava, ističe se u dokumentu.

 

>>>Zagrebačke plaće za lipanj gotovo tisuću kuna veće od državnog prosjeka

Prijedlozi EK mogli bi podići troškove za kompanije poput Ubera, kojem ionako prijete pravni sporovi u nekoliko zemalja EU-a, a kojem ovih dana nije produljena dozvola za rad u Londonu. Komisija predlaže da bi radnici trebali biti uredno informirani u vezi uvjeta njihova zapošljavanja, a poslodavci bi im trebali dati pojašnjenje zašto nakon nekoliko godina rada na istom poslu nisu dobili stalni ugovor o radu.

Povremeni zaposlenici trebali bi također steći pravo na minimum zagarantiranih radnih sati "nakon prethodno utvrđenog neprekinutog razdoblja", napominje se u dokumentu EK. No, proširena zaštita ne bi se primjenjivala na samozaposlene radnike, što bi moglo stvoriti rupe u zakone za poslodavce poput Ubera i Deliverooa.

U Uberu kažu da su njihovi vozači samozaposleni, premda je u Britaniji takvu kategorizaciju nedavno osporila tamošnja vlada.

Ostali nestandardni ugovori o radu, poput plaćenog pripravništva i povremenog rada preko agencije, također su predmetom temeljitog proučavanja budući da "nastavljaju predstavljati izazove sa stajališta sigurnosti posla i primjerenih radnih uvjeta", dodaje se u savjetodavnom dokumentu. Kako bi se smanjile zlouporabe povezane s takvim tipovima ugovora, Bruxelles želi uvesti maksimalno trajanja probnog rada.

Komisija će svoje planove prvo raspraviti sa sindikatima i poslodavcima, nakon čega će uslijediti zakonski prijedlozi, piše Reuters pozivajući se na savjetodavni dokument EK.