Planovi Donalda Trumpa o poticanju rasta u SAD-u plijene pažnju globalno i lokalno, ali je ekonomija eurozone ta koja tiho, gotovo potajice, nadilazi očekivanja. Na početku godine brojke o rastu ili nezaposlenosti redom pružaju ugodna iznenađenja, dok su se poduzetnički sentiment i samopouzdanje othrvali neizvjesnosti potaknutoj odlukom Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU.
Ekonomija eurozone bilježi 14 kvartala neprekinutog rasta, nezaposlenost se vratila na jednoznamenkasti teritorij, a sentiment poduzetnika visinama kakve nisu zabilježene u posljednjih šest godina. Sve su te brojke u kontrastu s uobičajenim opisom monetarne unije kao stagnantne, sklerotične i trajno neučinkovite, piše Financial Times.
"Ja se sigurno nastavljam čuditi koliko je poremećen negativizam prema Europi," kaže Erik Nielsen, glavni ekonomist UniCredita za kojeg su navedena gledišta "uglavnom temeljena na onom što se čini kao površna pažnja podacima – ili, možda, na ‘alternativnim činjenicama‘".
Činjenice pak govore da se stvaranje poslova u siječnju u eurozoni ubrzalo do tempa kakav nije zabilježen u gotovo devet godina, dok je poduzetničko samopouzdanje prema istraživanjima Markita (Composite Output Index/PMI) u plusu 43 mjeseca zaredom.
Usprkos dubokoj zabrinutosti zbog talijanskih banaka i naizgled beskrajne dužničke krize u Grčkoj, eurozona je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila rast od 0.5 posto. Na godišnjoj razini on je iznosio 1.7, više od američkih 1.6 posto.
Transmisija novostvorenog novca
Analitičari su u suglasju da je za relativno robusnu ekonomiju odgovoran niz faktora: početak financijske krize je gotovo desetljeće iza nas, postoji puno prostora za apsorpciju nezaposlenosti, a Brexit nije rezultirao ekonomskim šokom. Štoviše, nakon očekivane zadrške, transmisijski mehanizam za plasiranje novostvorenog novca Europske središnje banke napokon počinje djelovati, a jeftini i lako dostupni krediti potiču osobnu i poslovnu potrošnju.
>>>Nastavljen višegodišnji trend pada obrtničkih i investicijskih kredita u Hrvatskoj
Iako Peter Navarro, novi šef Trumpova Nacionalnog vijeća za trgovinu, optužuje Njemačku za "nastavak eksploatacije EU zemalja", stope rasta se popravljaju u čitavoj eurozoni, s važnim izuzetkom Italije. Španjolska je minule godine zabilježila rast od 3.2 posto, a Francuska se također užurbano oporavlja od kontrakcije u drugom kvartalu 2016.
>>>Snažan rast novčane mase i kreditiranja kompanija u eurozoni
Focus Economics, koji uspoređuje ekonomske prognoze, primjećuje da su najveće korekcije u očekivanju prpošnijeg rasta u 2017. godini upravo u Europi. One su takve i dugoročno, primjerice, očekuje se da će ekonomija eurozone parirati američkoj čak i u 2018. kada se očekuju prvi rezultati poreznih olakšica i investicija u infrastrukturu koje užurbano gura Trump.
"Pesimistična naracija"
Dio ekonomista je uvjeren da Europa više trpi od "pesimistične naracije" o potencijalu i učinku ekonomije, nego nečeg ozbiljnijeg.
Nielsen iz UniCredita ističe da je u posljednjem desetljeću rast BDP-a po glavi stanovnika u eurozoni u prosjeku iznosio 1.9 posto godišnje, što "nije velika razlika" od 2.4 posto per capita u SAD-u. Ekonomist je uz to uvjeren da nejednakost brže raste s one strane Atlantika, zbog čega oporavak u Europi osjeća veći broj "običnih obitelji".
>>>Mencinger: Najbolje bi bilo da ECB novostvoreni novac podijeli direktno građanima
Jedan od razloga zašto recentni, relativno solidni podaci o europskoj ekonomiji nisu u prvom planu je oprez dužnosnika, koji ne žele podcrtavati popravljene izglede iz bojazni da će retorika utjecati na monetarnu politiku ECB-a i okuražiti njemačke zahtjeve za njenim stezanjem.
>>>Draghi upozorio na dezintegraciju, pozvao na redistribuciju i pravednost u EU
- Aktualni okoliš je još uvijek nedovoljan za održivo prilagođavanje na putu prema stopi inflacije od 2 posto u srednjem roku - ponovio je nedavno glavni ekonomist ECB-a Peter Praet.
Posljedica navedenog gledišta je izgledna divergencija u monetarnoj politici američkog FED-a i ECB-a. Dok prvi najavljuje stezanje monetarne politike i postupno podizanje kamatnih stopa, drugi je odlučan dopustiti daljnje plavljenje ekonomije svježim novcem u nastojanju da potakne inflaciju i zapošljavanje.
No, ukoliko ekonomija eurozone nastavi bujati i brujati, dužnosnici neće moći još dugo šutjeti o njenim iznenađujuće snažnim performansama, zaključuje izvješće Financial Timesa.