21. prosinac 2018.

Ekonomisti banaka: Rast BDP-a dogodine veći od HNB-ove projekcije, ali iza toga prijeti recesija

Bankari očekuju malo bolji rast hrvatskoj gospodarstva u ovoj i idućoj godini. Naime, šest glavnih ekonomista banaka za hrvatsku ekonomiju nije smanjilo stopu rasta za 2018. godinu kao što su to učinili neke druge institucije. Primjerice, Hrvatska narodna banka očekuje da će u 2018. i 2019. godini rast BDP- iznositi 2,7 posto.

U najnovijoj publikaciji  ‘Izgledi‘ Hrvatske udruge banaka, šest bankarskih ekonomista povećalo je svoja očekivanja sa 2,7 posto na 2,8 posto.

Ove i iduće godine rast, ali slijedi usporavanje

- U svijetu i Europi nitko ne najavljuje recesiju, iduća godina trebala bi biti godina rasta. EU je 2017. rastao 2,7 posto, no od tada usporava. Iako službene projekcije kažu da je makroekonomsko okruženje iduće godine dobro, kratkoročni indikatori su malo drugačiji. Jedan od tih su očekivanja potrošača i očekivanja proizvođača u EU. Ti su indikatori bili na vrhuncu početkom godine. No, već se neko vrijeme najavljuje usporavanje – rekao je analitičar Velimir Šonje koji je upozorio je na nekoliko ključnih međunarodnih rizika koji bi se mogli reflektirati i na hrvatsko gospodarstvo.

- Tri su ključna elementa – protekcionizam (sporazum između Kine i SAD-a), rizik tržišnih kolebanja (trenutno su burze u značajnoj korekciji, američke će burze završiti godinu na razinama kako su je i počele, dok će europske biti niže nego na početku), a treći rizik je usporavanje kineskog gospodarstva. Očekuje se da će taj rast iznositi 5,5-6 posto. Što je ispod očekivanja, i to se već reflektira na, primjerice, značajne njemačke izvoznike – upozorio je Šonje.

Uljanik nije poljuljao fiskalnu poziciju zemlje

A kako će se to reflektirati na Hrvatsku? O tome je govorio Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

- Kako se približava kraj godine, naše projekcije su više-manje u skladu sa svim drugim očekivanjima – 2,8 posto. Uljanik je promijenio situaciju s proračunom, no to bitno ne mijenja fiskalnu poziciju Hrvatske, s pogleda rejting agencija i međunarodnog tržišta. Vrlo je izgledan ulazak u investicijski rejting. A to tržišta već očekuju, što se vidi u premiji rizika. Samo se čeka potvrda rejting kuća - kazao je Dolenec.

Ove se godine, nastavio je Dolenec, pokazalo da Hrvatska počinje koristiti unutarnje rezerve i amortizere jer je došlo do usporavanja.

Osobna potrošnja kao pokretač rasta

- Izvoz više ne pokreće rast, to je osobna potrošnja. Porezne promjene su to omogućile, a drugi faktor za rast u 2019. su investicije o kojima ovisi stopa rasta u 2019. – kazao je Dolenec. Očekuje, dakle, da će glavna poluga rasta biti upravo investicije. Svoju prognozu temelji na nekoliko elemenata.

- Tu je oživljavanje aktivnosti u građevinarstvu. Veliki je optimizam u građevinskom sektoru. Drugo, EU fondovi. Godinama pričamo o njima, podatak koji imamo u posljednje dvije godine kaže da su za 500 posto su rasli ugovoreni projekti, samo je sada pitanje konkretizacije tih projekata – ističe Dolenec.

Investicije pod upitnikom

No, usprkos svemu, tu su i rizici. Unatoč tomu što su investicije glavna nada rasta 2019. one su i najveći rizik.

- Hoće li se ostvariti investicije? Globalna potražnja usporava, u Italiji se već priča o recesiji u 2019. godini. Usporavanje u Njemačkoj možda bude jače nego očekivano i pitanje je što će se dogoditi u Kini – rekao je Dolenec. Drugi veliki rizik je tržište rada i neravnoteža.

-  Imamo rast zaposlenosti, značajan pad nezaposlenosti. No, neki sektori imaju veliku potražnju za radnicima, ali nema tko raditi. Strahovito je porastao broj oglasa koji traže radnike. Primjerice, traži se veliki broj medicinskih sestara, stomatologa i liječnika, što je rizik – kaže Dolenec.

Nastavak fiskalne konsolidacije

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke govorio je fiskalnoj konsolidaciji, o dobrom smjeru kretanja državnih financija i o tome kako imamo višak u bilanci plaćanja koji je stabiliziran na iznad dva posto.

- Fiskalna konsolidacija mora se nastaviti. Usporedimo li se sa našim konkurentima, radna prava u Hrvatskoj su velika i u ovim dobrim vremenima se treba razmišljati kako ih prilagoditi. Ulažu se neki napori. Zakon o usklađivanju plaća u javnome sektoru u kojemu ima elemenata sličnosti s plaćama u privatnome sektoru, u zdravstvenom sektoru nema nekih pomaka – rekao je Stojić.

Druženje s novinarima zaključio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka kazavši tri podatka kretanja kamatnih stopa u Hrvatskoj.

- U posljednje tri godine kod stambenih kredita, prosječna kamatna stopa pala je sa 5,7 na 3,5 posto. Što je pad za trećinu. Potrošački krediti – kamatne stope pale su sa 6,5 posto na 5,6 posto, odnosno niže su za 0,9 postotnih poena. Treći podatak – dugoročni investicijski krediti poduzećima – kamate su spuštene sa 5,8 na 3,6 posto. Pale su za trećinu stope. S time ulazimo u 2019. godinu – zaključio je Adrović.