Aktualno
StoryEditor

Ekonomistica Paavilainen-Mantymaki: Za finsku ekonomiju najpozitivniji je bio pad Nokije

28. Svibanj 2019.

Izvoz u 2018. godini porastao je za 2,9 posto (107,7 milijardi kuna), a uvoz 7,4 posto (175,5 milijardi), što pokazuje da je pred Hrvatskom još mnogo izazova, ali i prilika za rast, prvenstveno malih i srednjih poduzeća koja predstavljaju jak izvozni potencijal, zaključak je to okruglog stola koji su Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) i Ekonomski fakultet u Osijeku organizirali u prostoru Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Potencijal SME-ja je u izvozu, istaknula je to Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a i profesorica na osječkom fakultetu ekonomije, a izazove s kojima se na tom putu susreću najbolje pokazuje primjer Finske, čija ekonomija ima vrlo slične parametre kao hrvatska ekonomija, iako je na ljestvici konkurentnosti znatno više pozicionirana.

[caption id="attachment_386452" align="aligncenter" width="750"] Mirela Alpeza, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

I u Finskoj malim je poduzetnicima omogućeno relativno lako osnivanje tvrtki, upravo mali i srednji poduzetnici čine 89,3 posto tvrtki u zemlji, ali je prisutan problem papirologije i spore administracije u institucijama koje tvrtkama pružaju potporu u izvoznim ambicijama. Zbog toga se mali poduzetnici oslanjaju jedni na druge, umrežavaju se i povezuju te zajedničkim snagama izlaze na strana tržišta, kazala je Eriikka Paavilainen-Mantymaki, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Turku (Finska).

Kao pozitivan trenutak finske ekonomije ističe pad Nokije, koji je potaknuo stvaranje startupova, malih tvrtki, nove mogućnosti, nova zapošljavanja. To je bio jedan staromodan model koji je morao propasti, kako bi se tržište okrenulo novim prilikama, ističe Paavilainen-Mantymaki.

U Hrvatskoj je i dalje fokus uglavnom na većim poduzećima, no potpora koju ona trebaju nije ista kod malih poduzeća kojima internacionalizacija poslovanja predstavlja veći problem. Sunčica Oberman Peterka s Ekonomskog fakulteta u Osijeku istaknula je ključni problem hrvatskog poduzetništva, a to je da većinu malih poduzetnika čine poduzetnici ‘iz nužde‘, naspram onih koji poduzeća osnivaju ‘iz prilike‘. Naime, radi se o ljudima koji ostanak bez posla rješavaju samozapošljavanjem, međutim, nemaju ni znanja ni samopouzdanja za taj poduhvat i u nekom trenutku kasnije ponovo prelaze u neko poduzeće. Takvo poduzetništvo nije zrelo, ne rezultira stvaranjem novih radnih mjesta.

[caption id="attachment_386458" align="aligncenter" width="750"] Sunčica Oberman Peterka, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]

- Kada je u pitanju tehnološka opremljenost, hrvatska su poduzeća, čak i ona starija, bolja od prosjeka EU, no problem je što tu tehnologiju koju imaju ne znaju koristiti - ističe Oberman Peterka. Kao najveće probleme ističe i nedostatak potpora malom i srednjem poduzetništvu u širenju na strana tržišta, tj. malo potpora koje pokrivaju njihove potrebe, kao i obrazovni sustav i fakultete koji su loše povezani s obrazovnim institucijama u inozemstvu.

25. travanj 2024 02:04