• Pratite nas na:
09. svibanj 2019.

[EKSKLUZIVNO] Osam područja nacionalnog brendiranja bez kockastih dresova

Unatoč tome što je pola svijeta za Hrvatsku čulo zahvaljujući sportskim uspjesima, s posebnim naglaskom na nogometaše koje smo u svrhu promocije odabrali  kao ambasadore nacije, Hrvatska se neće brendirati u posebnoj kategoriji sporta. Tako je naime odlučila radna skupina predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je nedavno završila šestomjesečni projekt brendiranja Hrvatske. Prema riječima Dubravke Sinčić Ćorić, voditeljice radne skupine, marketinške stručnjakinje i profesorice na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Hrvatska je dobila osam područja nacionalnog brendiranja, koja će se po prvi puta predstaviti javnosti u petak u Zagrebu, u sklopu  konferencije Communication Management Forum, u organizaciji Edward Bernays University Collegea i pod pokroviteljstvom Predsjednice.

PODRUČJA NACIONALNOG BRENDIRANJA

1. turizam 2. kultura i baština 3. povijest i velikani 4. gospodarski potencijal i inovacije 5. resursi (bioraznolikost, priroda) 6. geostrateški položaj 7. gastronomija 8. ljudi i njihov mentalitet

Dokument je prije nešto manje od mjesec dana predstavljen i predstavnicima Vlade, a Lider je prvi saznao koje su njegove ključne značajke, odnosno ključna područja brendiranja. To su na prvom mjestu turizam, kultura i baština, hrvatska povijest i njezini velikani, gospodarski potencijal i inovacije (s naglaskom na IT i farmaceutsku industriju), zatim resursi (bioraznolikost, očuvanost prirode kao ekonomski potencijali), geostrateški položaj, gastronomija (ali ne samo kroz turizam već i kao stil života) te na kraju ljudi i njihov mentalitet.

[caption id="attachment_384515" align="alignright" width="181"] Dubravka Sinčić Ćorić[/caption]

- Hrvati su srčani i ponosni ljudi koji se ‘dižu iz pepela‘ kad je to potrebno i to se u svijetu prepoznaje. Sport nismo izdvajali kao poseban element identiteta nego smo ga pokušali obuhvatiti kroz hrvatski karakter. To su srži brenda Hrvatske koji obuhvaćaju doživljaj svih tih elemenata i predstavljaju platformu za daljnju kreativnu razradu  - objašnjava Sinčić Ćorić.

Ovim dokumentom odrađena je samo jedna trećina procesa nacionalnog brendiranja. Inicijativa je došla iz Ureda predsjednice no po nekoj logici projekt bi sada trebao preći u ruke izvršne vlasti. Sljedeći korak je na Vladi koja bi trebala formirati neku operativnu radnu skupinu, stručnjake za razvoj strategije i njezinu primjenu. Do 2020.  jedan dio tog dokumenta svakako bi trebalo iskoristiti  za nadolazeći Expo, za projekt ‘Rijeka, europska prijestolnica kulture‘ te hrvatsko predsjedanje EU-om.

Ono što je sada možda drukčije od svih prijašnjih pokušaja definiranja nacionalnog identiteta i isticanja komparativnih prednosti jest to što su vlastodršci napokon prepoznali da je brendirati Hrvatsku važno. Nadajmo se dovoljno važno da ne završi ovaj put u nečijoj ladici.

Opširniji tekst možete pročitati u specijalu Brendovi koje možete naći uz novo izdanje Lidera - tiskanom ili digitalnom