Nakon više desetljeća statusa quo posljednjih godina svjedočimo ubrzanom ‘skidanju‘ s ovisnosti o fosilnim gorivima, a električna vozila (EV), prvi put predstavljena početkom 1830-ih godina, napokon i nezaustavljivo ulaze u mainstream. U pojedinim nacijama s raskošnim državnim poticajima njihova prodaja danas uspješno parira ponudi na standardni pogon. Primjerice, udio električnih automobila na norveškom tržištu u veljači ove godine dosegnuo je rekordnih 28,5 posto, prodano je 3936 rabljenih ili novih električnih automobila. Trend je dojmljiv i u Kaliforniji, gdje regulatorni okviri od 2015. također potiču potrošački apetit za uvođenje vozila na alternativni pogon. Prema podacima Međunarodnog vijeća za čisti transport (ICCT), trideset gradova u Kaliforniji bilježi udio električnih automobila u prometu od šest do 18 posto, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Da je tržište dozrelo toliko da ga više ne može ignorirati nijedan predstavnik automobilske industrije, svjedoče i posljednje vijesti. Potkraj rujna, tijekom desetak dana, predstavljeni su ili najavljeni brojni novi modeli, uključujući I. D. koncept Volkswagena i Renault Zoe, za koje proizvođači tvrde da će razbiti psihološku barijeru i kupcima ponuditi kilometražu usporedivu s vozilima na konvencionalni pogon.
Ulazak EV-a u ‘mainstream‘ otvara pitanje infrastrukture za punjenje baterija, gdje tehnologija također pokazuje znakove zrelosti, pogotovo na području ‘brzog punjenja‘. Chevrolet, BMW, Nissan, Mitsubishi, Toyota i Fuji danas upotrebljavaju priključke za brzo punjenje (CHAdeMO/J1772 combo) koji u roku od 20 minuta mogu osigurati doseg od 80 do 110 kilometara. Najdalje je ipak dogurao najpopularniji proizvođač EV-a, Tesla, čija tehnologija ‘supercharger‘ jamči domet od oko 270 km nakon jednog sata na punjaču. Ulaganja u infrastrukturu impozantna su u Americi, gdje uvođenje električnih i drugih ‘čistih vozila‘ uživa svesrdnu potporu aktualne administracije. Za ilustraciju, američki Department of Energy u srpnju je proširio 4,5 milijardi dolara težak program financiranja čistih oblika transporta na gradnju postaja za punjenje električnih automobila. Na poticaj su odgovorili i europski industrijski titani, pa su BMW i Volkswagen u suradnji s kalifornijskom tvrtkom ChargePoint zaključno s rujnom sagradili 95 novih postaja za brzo punjenje na koridoru između dviju američkih obala stvarajući uvjete za transkontinentalnu primjenu EV-a.
Tesla je u svrhu proboja na tržište ponudio besplatnu energiju za sve kupce vozila opremljenih tehnologijom za brzo punjenje. Tvrtka je, prema podacima od srpnja ove godine, imala 4,157 ‘superchargera‘ na 681 postaji, od kojih su 302 u Sjevernoj Americi, 240 u Europi (šest u Hrvatskoj) i 127 na području Azije i Pacifika. Nove postaje pritom niču u dnevnom ritmu, a sve češće podrazumijevaju natkrovlje prekriveno solarnim pločama, što je jedan od razloga za Teslinu nedavnu akviziciju proizvođača solarnih panela Solar Cityja.
Trendove u Europi bilježi EAFO (Europski opservatorij za alternativna goriva), čiji podaci također otkrivaju ubrzani prodor EV-a i razvoj komplementarne infrastrukture. Situacija je pritom u skladu s općim kretanjima, pa je tranzicija prema vozilima na alternativni pogon znatno brža na sjeveru i u jezgri EU nego na jugu i periferiji. Statistički, najdalje je dogurala Norveška, koju slijede Švedska, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Danska. EAFO razvoj infrastrukture za električna vozila u Hrvatskoj prati od prošle godine, a prema posljednjim podacima imamo ukupno 87 postaja za punjenje (61 standardnu i 26 brzih), čija je isplativost upitna zbog nedostatka vozila. U prosjeku, jednom se postajom koriste samo tri automobila.
Hrvatska je tako u odnosu na prosperitetnije dijelove EU u ‘projektnoj fazi‘ uvođenja EV-a, a jedna od tvrtki koja je prepoznala stratešku važnost infrastrukture je HEP, koji je prošle godine u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu izradio ‘Strategiju izgradnje punionica u Hrvatskoj‘. Iako ohrabrujuća, studija stiže tri godine nakon što je HEP dogovorio suradnju s tvrtkom DOK-ING u svrhu ‘otvaranja tržišta električnih automobila u Hrvatskoj‘. DOK-ING je 2012. najavio da će do kraja te godine početi s preuzimanjem narudžbi i serijskom proizvodnjom hrvatskoga električnog automobila, što se nije materijaliziralo. HEP je u međuvremenu postavio 22 javne punionice ELEN u Hrvatskoj na temelju sporazuma s pojedinim gradovima. Četiri punionice su u Osijeku, tri u Varaždinu, a po jedna u Opatiji, Vodicama, Jastrebarskom, Krapini, Labinu, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Križevcima i Metkoviću. Zagreb je zasad jedini grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti ultrabrzom solarnom punionicom ELEN LEAF, a Koprivnica ima pet punionica AC/DC. Tvrtka RWE je svoju prvu javnu postaju za punjenje električnih vozila u Zagrebu otvorila u svibnju ove godine.
U harmoniji s općim trendom, raste i potražnja za sve više energije zbijene u sve manjim baterijama. Posljednje od obećavajućih otkrića pritom stiže s MIT-a, gdje su znanstvenici u kolovozu ove godine razvili tehnologiju koja udvostručuje snagu i vijek baterija za potrošačku elektroniku, uključujući EV. Nova baterija umjesto uobičajenog materijala za anode (grafit) upotrebljava izrazito tanku litij-metalnu foliju i druge nanotech materijale, a na tržištu bi se trebala naći početkom iduće godine. Konkurencija u proizvodnji baterija za pogon električnih vozila žestoka je, ali rezervirana za velike ili krajnje specijalizirane igrače s globalnim dosegom. Panasonic je pritom, zahvaljujući suradnji s Teslom i odnedavno VW-om, apsolutni prvak s postojanim godišnjim udjelom na tržištu od oko 40 posto.