Korona i biznis
05. prosinac 2017.

EU povećava subvencije za osiguranje poljoprivredne proizvodnje

Na Konferenciji o ruralnom razvoju pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić najavio je da će se od 1. siječnja 2018. povećati sufinanciranje EU u policama osiguranja sa 65 posto na 70 posto, a smanjuje se minimum osigurane proizvodnje s 30 posto na 20 posto od ukupne površine. Riječ je, kazao je, o novim pravilima za mjeru 17 ruralnog razvoja, potpora osiguranju proizvodnje.

- Treća važna stvar je da poljoprivrednik neće više morati platiti cijeli iznos police nakon čega bi mu Agencija za plaćanja u poljoprivredi refundirala 65 posto novaca. Sada će poljoprivrednik uplatiti samo 30 posto, dok će preostali dio osiguravajućoj kući uplatiti Agencija – kaže Ivančić.

>>> Konferencija o ruralnom razvoju: Moramo znati što želimo proizvoditi

Sufinanciranju polica osiguranja predviđeno je 56,7 milijuna eura, a ilustracije radi Ministarstvo poljoprivrede je prije četiri godine izdvajalo za to 20 milijuna kuna. Ivančić je naveo što se sve može pokriti osiguranjem, no napomenuo je da korisnik subvencija može maksimalno dobiti 75 tisuća eura. Još je jedna novost da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi zahtjeve za sufinanciranjem polica osiguranja za poljoprivrednike zaprimati cijele godine.

U nastavku konferencije Ljudmila Bratko Gašpić, direktorica korporativnih komunikacija u Heinekenu Hrvatska, predstavila je primjer suradnje te tvrtke i poljoprivrednih proizvođača. Kaže da jako paze na sirovine koje prolaze stroge kontrole kvalitete, ali u Heinekenu vjeruju u potencijale domaće poljoprivrede. S tim projektom krenuli su 2014., a lani su osnovali Klub proizvođača ječma ‘Karlovačko‘. Cilj je bio okupiti sve proizvođače ječma. Ove godine ovršeno je 65 tisuća tona pivarskog ječma, što je duplo više nego 2013. Ista je priča s mandarinama od lani. Pokušali su s limunom, ali nisu uspjeli naći dovoljne količine.

- Otvoreni smo i za druge sirovine, ali nam proizvođači moraju osigurati vrhunsku kvalitetu i dostatnu količinu – rekla je Bratko Gašpić.

>>> Tolušić: Poljoprivreda treba biti samodostatna, konkurentna, pametna i održiva

Da je ovo jako dobar primjer suradnje poljoprivrednika i prehrambene industrije potvrdila je i Zvjezdana Blažić, vlasnica Geja savjetovanja, koja je govorila o novim trendovima u prehrambenoj industriji. Ona čini četiri posto BDP-a, zapošljava 44 tisuće ljudi, 98 posto su srednja i mala poduzeća rasprostranjena u Hrvatskoj. Ukupni joj je promet 46 milijardi kuna, što čini 33 posto prerađivačke industrije.

Što se tiče budućnosti, projekcije su, navela je Blažić, da će se povećati potrošnja hrane do 2050. za 60 posto, a do 2030. potrošnja vode porast će za 30 posto, a energije za 45 posto. Zato se prehrambena industrija već sad mora prilagođavati. Blažić je pokazala da su trendovi u radu na strategiji (međusektorska konsolidacija, spajanja i preuzimanja, širenja na nova tržišt, strategije poslovnih jedinica), inovacijama (strategija inovacija, istraživanje i razvoj, digitalne i eCommerce strategije), marketingu i prodaji (potrošač kao polazište, upravljanje portfeljem proizvoda, marketinška učinkovitost i cjenovna politika, upravljanje prodajom i prodajnim kanalima) te operacijama i učinkovitosti (organizacijski dizajn, odgovornost i upravljanje učinkom, upravljanje promjenama i talentima, smanjenje troškova proizvodnje, optimizacija radnog kapitala i tijeka novca). Ova prilagodba je nužna jer hrvatska prehrambena industrija znatno zaostaje u pogledu produktivnosti rada u odnosu na glavne konkurente.

>>> ‘Posao’ proizvodnje mesa preuzet će biljke

- Ostvarujemo 2,5 puta nižu produktivnosti od EU prosjeka. U Italiji i Austriji tri puta je veća produktivnost radne snage, a u Nizozemskoj pet puta. Vanjskotrgovinska bilanca pokazuje znakove usporavanja izvoza i rasta uvoza, a osim toga nužno je povećati ulaganje u razvoj i istraživanje koji je bitno ispod prosjeka koji iznosi 0,20 posto, a u Hrvatskoj je 0,13 posto prihoda – kaže Blažić.

Ona dodaje da je nužan nastavak restrukturiranja, unapređenje tehničko-tehnoloških procesa, investiranje u proizvodnju za izvoz. Posebno je naglasila da je važno jačanje tržišnih pozicija na domaćem tržištu kod većeg broja sudionika u maloprodaji ( Spar, LIdl, Kaufland) jer padom Konzuma dobavljači koji su imali status u tom trgovačkom lancu nemaju u drugim lancima.

Blažić je istaknula da je apsurdno da sad kad nam turizam raste ne iskoristimo više tu činjenicu za plasman domaćih proizvoda, no nužno je stvaranje pozicija u izvozu i ulaganje u marketing.

Nužna je i prilagodba zbog utjecaja Agrokora na poslovanje prehrambene industrije koja je, istaknula je Blažić ponajprije misleći na velike tvrtke, pokazala odgovornost i solidarnost prema malima i onima koji su najviše pogođeni tom krizom.

>>>Tolušić krati lanac opskrbe hranom za bolnice, vrtiće, škole…

- Prehrambene tvrtke dobavljači u njihovim financijskim izvještajima za 2016. godinu nisu napravili rezervacije za svoja potraživanja  prema Agrokoru, te se nadaju što manjem otpisu. Svaki otpis će bitno utjecati na njihove bilance, račun dobiti i gubitka, zaduženost , poziciju kod banaka koje su počele svoja potraživanja prodavati društvima specijaliziranim za naplatu rizičnih potraživanja. Slijedeće godine očekuju se tektonske promjene, razvijaju se različiti scenariji raspleta krize, preslagivanja, spajanja, akvizicije, preuzimanja, predstečajevi. No ovo je ujedno i nova prilika za rast i razvoj na zdravim temeljima – zaključila je Blažić.

Nedeljko Ferić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike i Slavko Vidović direktor tvrtke Infodom predtavili su Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima. Cilj im je da se digitalnom transformacijom prehrambene industrije na ruralnim područjima doprinese ostvarivanju vizije i potakne gospodarski rast, povećanje konkurentnosti ruralnog /poljoprivrednog sektora te organizira, voditi i potakne istraživanje, razvoj i primjenu ICT tehnologija u ruralnom razvoju, čime bi se stvorili uvjeti za rast investicija u okviru prehrambene industrije u ruralnim područjima.