21. ožujak 2018.

EU raspravlja o budućnosti, oporezivanju ‘neopipljivih‘ digitalnih aktivnosti

Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u četvrtak i petak na proljetnom summitu na kojem će, između ostaloga, razgovarati o trgovini i američkim carinama na čelik i aluminij, o ekonomskoj situaciji u EU-u, o oporezivanju multinacionalih internetskih kompanija, odnosima s Rusijom i Turskom.

Na dnevnom redu je također i Brexit, pripreme za summit EU-zapadni Balkan u svibnju u Sofiji, a predviđen je i zaseban summit 19 šefova država ili vlada eurozone, koji će razgovarati o dugoročnim reformama ekonomske i monetarne unije.

>>>SAD i EU stale na loptu, ovoga tjedna moguć kompromis oko carina

Summit počinje u četvrtak popodne. Nakon tradicionalnog govora predsjednika Europskog parlamenta, koji se uoči svakog summita obraća čelnicima zemalja članica, započinje rasprava o trgovinskim pitanjima, odnosno o američkoj odluci o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija.

Europska unija želi s Washingtonom ispregovarati izuzeće od carina za te proizvode.

>>>Donohue: Uvođenje carina može dovesti do destruktivnog trgovinskog rata s ozbiljnim posljedicama

- Mi podržavamo Europsku komisiju, koja trenutačno vodi pregovore o izuzimanju Europske unije od planiranih carina na čelik i aluminij. Moramo biti spremni za sve scenarije. Kao najveća svjetska trgovačka sila mi moramo biti odgovorni i razumni, kaže se u pozivnom pismu čelnicima zemalja članica koje im je uputio predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Nakon toga uslijedit će rasprava o Brexitu, odnosno o tome kako pristupiti nastavku pregovora s Velikom Britanijom, uključujući i buduće odnose. Čelnici bi trebali prihvatiti prvi dio smjernica za pregovore o budućim odnosima.

>>>Ne bude li dogovora o trgovini, Brexit bi realni sektor mogao koštati 58 milijardi funti

U ponedjeljak su pregovarači EU-a i Velike Britanije postigli dogovor o dijelu sporazuma o izlasku iz EU-a, uključujući i prijelazno razdoblje. Međutim, Tusk kaže da ostaje "otvoreno pitanje" hoće li svih 27 zemalja prihvatiti taj dogovor.

- Treba mi još nekoliko sati konzultacija s nekim od najzabrinutijih država, kaže Tusk u svom pismu ne navodeći o kojim se zemljama radi.

Smjernice za pregovore o budućim odnosima bit će usvojene u petak na summitu EU27. O njima će se ponovno razgovarati na summitu u lipnju i, bude li potrebe, dopuniti ih, kako bi se eventualno uskladile s mogućim promjenama u britanskim stajališta ako do njih dođe.

U četvrtak će britanska premijerka Theresa May izvijestiti svoje kolege o istrazi napada nervnim otrovom na bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegovu kćer u Engleskoj, a za koji britanska vlada tvrdi da je po svemu sudeći odgovorna Rusija.

>>>Jedan od tvoraca nervnog otrova: Skripali su preživjeli, trovanje nije čin Moskve

- Nakon napada u Salisburyju, mi ne bismo trebali samo izraziti našu punu solidarnost s Ujedinjenom Kraljevinom nego i izvući operativne zaključke, s obzirom da taj incident predstavlja prijetnju za našu sigurnost, navodi Tusk.

Unutar Europske unije nema jedinstva u pogledu pristupa prema Rusiji. U utorak je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker čestitao Vladimiru Putinu na pobjedi na predsjedničkim izborima nakon što su to učinili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Junckerova čestitka naišla je na kritike nekih zastupnika Europskog parlamenta, koji mu  zamjeraju što nije spomenuo napad nervnim otrovom u Salisburyju.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk još nije uputio čestitku Putinu, a iz europskih izvora se doznaje "kako ne bi trebalo biti iznenađenje ako te čestitke uopće i ne bude".

>>>Izbori u Rusiji: ‘Apsolutistička’ pobjeda nikad jačeg Putina

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi sudjelovat će u raspravi s čelnicima zemalja članica o ekonomskoj situaciji, a šef euroskupine Mario Centene izvijestit će ih o tome što trenutačno radi euroskupina na uspostavi bankovne unije.

Tijekom radne večere, čelnici će razgovarati u digitalnom gospodarstvu. Komisija će dan prije, u srijedu predstaviti prijedloge prema kojima bi velike digitalne platforme poput Googlea, Applea, Facebooka i Amazona plaćali porez u svakoj zemlji u kojoj ostvaruju prihode.

Komisija razmatra poreze od dva do šest posto na promet koji ostvaruju te tvrtke.

>>>Komisija predstavila ambiciozni plan za dovršetak bankovne unije u 2018.

Tusk ističe da rast digitalnog gospodarstva postaje sve veći izazov za porezne sustave, koji su uglavnom osmišljeni za "opipljivu ekonomiju".

- Fizička nazočnost daje vladama pravo da izvršavaju poreznu vlast.  Rast novih tehnologija doveo je do vrlo različite tržišne realnost gdje digitalna poduzeća djeluju bez fizičke nazočnosti. Ta neusklađenost i činjenica da vrijednost digitalnih poduzeća proizlazi uglavnom iz njihove neopipljive imovine dovode do manjkavosti u našim poreznim sustavima kada je riječ o oporezivanju digitalnih aktivnosti, navodi Tusk.

Ostaje pitanje kako odgovoriti na te izazove. Dio zemalja članica smatra da će oporezivanje digitalnog gospodarstva biti učinkovito samo ako se dogovori na globalnoj razini, dok drugi dio drži da EU ne može na to čekati i da treba sama nešto na tome poduzeti.

U petak nakon summita EU27 na kojem će biti usvojeni zaključci o Brexitu, sastat će se čelnici 19 zemalja eurozone koji će razgovorati o produbljenju ekonomske i monetarne unije. Na tome najviše inzistira francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji želi da eurozona, kao cjelina preuzme što veći dio ovlasti od njezinih zemalja članica. O tome neće biti pisanih zaključaka, a Tusk je na dnevni red stavio samo dva seta pitanja koji se odnose na reformu eurozone, a na koja očekuje odgovore od čelnika.

>>>Eurozona mora dovršiti bankovnu uniju – novi čelnik eurogrupe

Prvi se odnosi na tzv. fiskalni kapacitet eurozone, koja bi bila njegova svrha, primjerice, makroekonomska stabilnost, potpora za investicije i zapošljavanje, promicanje strukturnih reformi te treba li to biti dio proračuna EU-a ili zaseban instrument izvan zajedničkog proračuna cijelog EU-a. Fiskalni kapacitet je u europskom žargonu drugo ime za proračun kada se govori o eurozoni.

Drugi set pitanja na koja bi trebalo dati odgovor odnosi se na politiku odlučivanja u eurozoni. Treba li na europskoj razini više činiti na poticanju konkurentnosti i strukturnih reformi, smanjenju neravnoteža i postizanju održive konvergencije? Treba li učiniti više kako bi se osigurala fiskalna odgovornost i koji bi se instrumenti mogli koristiti u tu svrhu? To su neka od pitanja na koja se želi dobiti odgovor.

>>>Juncker: Zapadni Balkan je ‘komplicirana regija’, treba jasnu europsku perspektivu

Čelnici će također razgovarati i o Turskoj uoči sastanka predsjednika europskih institucija i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sljedeći ponedjeljak u Varni u Bugarskoj.

Predviđena je i kratka rasprava o zapadnom Balkanu, uoči summita koji će se održati 17. svibnja u Sofiji, a na kojem će se okupiti čelnici EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana. EU ne želi da to bude summit o proširenju, nego o konkretnim oblicima pomoći tim zemljama, primjerice o boljoj infrastrukturnoj povezanosti.