Novo izvješće Europske komisije pokazalo je da su promjene u načinu funkcioniranja kohezijske politike za ovo proračunsko razdoblje (2014. do 2020.) imale pozitivan efekt na ulagačku klimu. Jedna od ključnih promjena bilo je uvođenje preduvjeta koji pokrivaju sve od usklađenosti sa zahtjevima energetske efikasnosti, preko inovacija i digitalnih planova do obrazovnih reformi, a cilj je bio osigurati racionalno i efikasno trošenje. Riječ je o jednoj od najvažnijih novosti kohezijske politike EU, a trenutačno je 86 posto tih uvjeta ispunjeno u svim državama članicama. Kako stoji u priopćenju Komisije, mnogi od tih preduvjeta bavili su se i horizontalnim i sektorskim preprekama ulaganjima i time produbile zajedničko tržište.
Članice ispunile uvjete
Tako su, primjerice, na Malti, u Portugalu i Sloveniji uvedeni ‘SME testovi‘ namijenjeni praćenju učinka nacionalne legislative na mala i srednja poduzeća, a u Grčkoj je preduvjet vezan uz digitalni rast potaknuo usvajanje revidirane strategije digitalnog razvoja. U Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj karte zdravstvene infrastrukture razvijene kako bi se zadovoljio preduvjet vezan uza zdravstvo rezultirale su većom troškovnom učinkovitošću, pristupačnošću i općenito većom efikasnošću zdravstvenog sektora.
>>>Veleposlanik Dalgleish: Britanska ekonomija doživljaja raste triput brže od ostatka ekonomije
U Češkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj preduvjet energetske efikasnosti znatno je utjecao na brzo usvajanje direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskoj učinkovitosti zgrada, a u Mađarskoj je potaknuo vlast na primjenu politike određivanja cijene vode na sektor poljoprivrede, dajući poljoprivrednicima poticaj da učinkovitije upotrebljavaju vodne resurse. Jednako tako, u nekim se preduvjetima tražilo da sredstva EU-fondova budu vezana uza strateška ulaganja, čime je postignuto usklađivanje javne potrošnje s definiranim prioritetima.
Bolja kvaliteta života
Drugi su se preduvjeti odnosili na učinkovitost javne uprave, pa je njihova primjena, pokazuje izvješće, urodila boljom koordinacijom između ministarstva, agencija, regionalnih tijela, lokalnih tijela i ostalih dionika. − Ovo izvješće pokazuje da su preduvjeti poboljšali okvir unutar kojeg funkcionira proračun EU. Povezivanjem dobivanja sredstava EU s provedbom ključnih strukturnih promjena nismo samo pridonijeli jamčenju boljih javnih ulaganja, već pridonosimo i boljoj kvaliteti života u EU uza stvaranje odgovarajućih uvjeta za rast i otvaranje radnih mjesta, u skladu s ciljevima Plana ulaganja predsjednika Junckera − rekla je povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu.