Godišnji gubitak kojeg trpi gospodarstvo Europske unije zbog povrede prava intelektualnog vlasništva iznosi minimalno 100 milijardi eura u prodaji i 434 tisuće radnih mjesta. Ovaj podatak ustanovila je analiza Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavljena u lipnju ove godine. Prema toj analizi, međunarodna trgovina krivotvorenim proizvodima iznosi do 2,5 posto cjelokupne svjetske trgovine, odnosno vrijedi čak 338 milijardi eura, a učinak krivotvorenja na europskom tržištu osobito je vidljiv: krivotvoreni i piratski proizvodi predstavljaju do pet posto godišnjeg uvoza Unije, odnosno oko 85 milijardi eura u vrijednosti.
>>>EUIPO: Hrvatska zbog krivotvorenja svake godine izgubi 3 milijarde kuna
Podaci EUIPO-a govore da europske industrije osjetljive na povrede prava intelektulnog vlasništva čine 42 posto svih ekonomskih aktivnosti Unije, odnosno stvaraju ukupno 5,7 bilijuna eura društvenog proizvoda, stvaraju 93 posto europskog izvoza u treće zemlje, te zapošljavaju 28 posto svih zaposlenih uz plaće koje su 46 posto više od ostalih industrije. U pogledu zapošljavanja, Hrvatska se nalazi i iznad europskog prosjeka. Stoga je razumljivo da EU ima poseban interes štititi ove industrije, pa i jačanjem carinske zaštite prema trećim zemljama, zbog čega je Europsko vijeće ovog tjedna usvojilo Nacrt zaključaka o Carinskom akcijskom planu EU za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva za razdoblje od 2018. do 2022. godine.
>>>Pravda za sve: Carinici uhvatili mog susjeda u prodaji neprijavljene robe
Industrije koje je EUIPO izdvojio kao posebno osjetljive na povredu prava vlasništva su: proizvodnja guma, baterija, pametnih telefona, pesticida i agrokemikalija, farmaceutika, alkohola i vina, glazbe, nakita i satova, torbica i putnih torbi, igara i igračaka, sportskih dobara, odjeće i obuće te kozmetike. Više od 100 milijardi eura je iznos štete koje ove industrije trpe od izgubljene prodaje zbog konkurencije krivotvorina, pri čemu broj izravnih izgubljenih radnih mjesta zbog istog razloga iznosi 434 tisuće. Na koncu, izračunao je EUIPO, sama Unija izgubila je gotovo 15 milijardi eura u porezu i socijalnim davanjima.
>>>Tržište 3D ispisa do 2021. doseći će gotovo 10 milijardi eura, a regulative još nema
EUIPO je procijenio da postoji više od 25 poslovnih modela kojima se krše prava intelektualnog vlasništva. Razumljivo, jer prema izračunu IRACM-a (International Institute of Research against Counterfeit Medicines – Međunarodni institut za istraživanja protiv krivotvorenih lijekova), ulaganje od tisuću dolara u heroin vraća 20 tisuća dolara, dok jednako ulaganje u krivotvorene cigarete može donijeti čak 43 tisuće dolara, a ono u krivotvorene lijekove do pola milijuna dolara.
>>>‘Ispleli mrežu’ i oštetili kutinsku tvrtku za preko 660 tisuća kuna
Zemlje porijekla krivotvorenih dobara koje se nađu na europskom tržištu, navodi se u dokumentu EUIPO-a, su najčešće Kina, Hong Kong, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Surinam, Libanon, Singapur, Senegal, Panama, Afganistan, Pakistan, Tajland, Maroko, Tunis, Indija i Togo. Pritom je Kina najveći proizvođač krivotvorene robe u devet od deset industrija.