Na europskim su burzama u petak cijene dionica stabilne, a indeksi su na putu najvećeg rasta od 2013. godine, ponajviše zahvaljujući jačanju tehnološkog i rudarskog sektora.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.
Taj je indeks na dobitku od početka godine oko 8 posto, što je njegov najveći rast od 2013., a ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u tehnološkom sektoru za gotovo 20 posto. S nešto blažim rastom slijedi rudarski sektor.
Na listi europskih burzi s najvećim dobicima predvodi grčka, s rastom od 24 posto. Talijanski i portugalski burzovni indeksi skočili su, pak, više od 14 posto, dok je njemački DAX porastao nešto više od 13 posto.
>>> ZSE: Očekuje se mirno trgovanje posljednjeg radnog dana ove godine
Po rastu je britanski FTSE indeks prilično zaostao. Ojačao je oko 7 posto, no kreće se na rekordnim razinama, kao i frankfurtski DAX.
A na azijskim su burzama jutros cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 9,45 sati bio na dobitku 0,3 posto.
Od početka godine taj je indeks u plusu više od 32 posto, pa će njegov ovogodišnji dobitak biti najveći od 2009. godine.
Za usporedbu, MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati dionice u 47 zemalja, porastao je od početka godine oko 21,5 posto.
Među azijskim burzama najveći rast cijena dionica u ovoj godini zabilježen je u Hong Kongu, 36 posto, a slijedi Indija s rastom od 27, a potom Južna Koreja s dobitkom od 22 posto.
>>> Wall Street blago porastao drugi dan zaredom
Na Wall Streetu je, pak, S&P 500 porastao oko 20 posto, dok je Dow Jones ojačao 25 posto.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks jutros oslabio 0,1 posto, na 22.764 boda, dok je u cijeloj ovoj godini ojačao gotovo 20 posto.
Dobra godina za burze zahvaljuje se ubrzanju rasta globalnog gospodarstva, jačanju zarada kompanija, kao i niskoj inflaciji.
Craig James, ekonomist u fondu CommSec, kaže da je od 73 svjetske burze koje prati samo njih devet u ovoj godini zabilježilo pad cijena dionica.
"Što se daljnjih izgleda tiče, ključno je pitanje hoće li se nastaviti nizak rast potrošačkih cijena i plaća, što bi navelo središnje banke da zadrže labavu monetarnu politiku", kaže James.