Ususret izborima za Europski parlament koji će se održati krajem sljedećeg mjeseca u nekoliko nastavaka predstavit ćemo stavove stranaka o najvažnijim pitanjima iz područja europske politike kako bi javnost imala jasniji pregled sličnosti i razlika u programima. U četvrtom nastavku Liderove ankete donosimo odgovore Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Koji je vaš stav o euru?
SDP drži da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za ulazak u Europsku monetarnu uniju, ali i da aktualna HDZ-ova vlada ne radi dovoljno da bi se stvorili uvjeti da se tako nešto dogodi u razumnom roku. Naš stav je da uvođenje eura može donijeti niz pozitivnih učinaka kao što su smanjenje valutnih rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova. No, sam čin uvođenje eura u Hrvatskoj kao zajedničke europske valute nije i ne može biti sam sebi cilj. Naprotiv, projekt uvođenja eura gledamo kroz srednjoročnu perspektivu u kojoj hrvatsko gospodarstvo treba ojačati, biti konkurentnije i stabilnije u smislu odgovora na izazove mogućih novih kriza. Posebno ćemo motriti i brinuti da se ne dogodi dizanje cijena proizvoda i izvlačenje ekstraprofita trgovaca i ostalih.
O Schengenu?
Hrvatska se 2015. godine susrela s ozbiljnim migracijskim izazovom, no tadašnja Vlada predvođena SDP-om nije dopustila da postanemo hotspot, a istovremeno je osigurala humani pristup svakoj izbjeglici. Migrantski izazov nije prestao, a EU se već godinama ne može dogovoriti oko zajedničkog pristupa. Hrvatska, kao punopravna članica Europske unije, nažalost ne preuzima aktivnu ulogu, iako nam je to u interesu. S druge strane, proces pristupanja Schengenu, koji je započeo sredinom 2015. godine, ne ide tempom koji bi ovakav nacionalni prioritet zasluživao. Vlada je netransparentna kad su u pitanju informacije o tome jesmo li ostvarili tehničke preduvjete da postanemo punopravna članica Schengena.
O blokiranju pristupanja Srbije Europskoj uniji?
Zemljama jugoistočne Europe pa i Srbiji pružena je priliku da ostvare reforme kroz pristupanje EU-u. Radi se o zemljama koje odreda još imaju problema s pravosuđem, korupcijom, organiziranim kriminalom, slabim demokratskim institucijama i neriješenim bilateralnim prijeporima. Bez obzira na naše bilateralne odnose sa Srbijom, koji su u mnogome opterećeni recentnom povijesti obilježenom agresijom na RH, držimo da sve zemlje u pristupnom procesu, uključujući i Srbiju, moraju dobiti priliku, ali i bezuvjetno ispuniti kriterije EU-a, baš kao što je to i Hrvatska napravila. A to znači i kriterije u okviru poglavlja 23. za što smo mi u Hrvatskoj posebno zainteresirani. U političkom, gospodarskom i sigurnosnom interesu Republike Hrvatske je da reformirana Srbija uđe u EU čim prije.
Jeste li za više ili manje EU?
Hrvatska mora imati stav o budućnosti Europe. Srednjoročno, EU će najviše zaokupljati pitanje Brexita i Hrvatska mora imati jasan stav o tom pitanju. Iako Europska unija nije savršena, većina ljudi na prostoru EU nikad nije živjela bolje nego sada. Međutim, mi želimo da taj prosperitet osjete svi, a ne samo većina. SDP će se boriti za nastavak politike solidarnosti u smanjenju razvojnog jaza između država, regija, gradova i ruralnih prostora. Važno je da Hrvatska o svakom relevantnom pitanju ima jasno izražen stav, da on bude usklađen sa stavovima naših partnera, ali da uvijek bude jasno razumljiv i prepoznatljiv. Današnja Hrvatska to ne čini, pasivna je i nejasnih pozicija. SDP će to promijeniti.
Koje su najvažnije teme za Hrvatsku u sljedećem sazivu parlamenta?
Europska unija, njezine države članice i svi građani i građanke se danas susreću s čitavim nizom problema. Mnogi od tih problema su povezani s namjerama protuliberalnih aktera da oslabe demokraciju i demokratske institucije. Naš je cilj ukazati na te probleme, ponuditi rješenja i istaknuti važnost zajedničkog europskog djelovanja u njihovoj pripremi i provođenju.
SDP će biti usmjeren na poboljšanje života hrvatskih građana te na pojašnjavanje kako članstvo u Europskoj uniji može doprinijeti bržem rastu i razvoju, višem standardu hrvatskih građana, većim plaćama, boljoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, boljem povlačenju EU fondova, poboljšanju položaja umirovljenika i radnika, zaštiti i jačanju naše poljoprivrede, digitalizaciji, zaustavljanju iseljavanja iz Hrvatske i boljem položaj mladih, rodnoj ravnopravnosti, zdravstvu dostupnom svima, borbi protiv korupcije i jačanju pravne države, afirmaciji naših otoka i priobalja te smanjenju postojećih nejednakosti.
Tretira li se Hrvatsku ponekad kao drugorazrednu članicu?
SDP se zalaže za drugačiji pristup Vlade Republike Hrvatske i hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Naši zastupnici moraju promicati hrvatske interese u Europskoj uniji, a naša Vlada mora promijeniti svoju politiku i postati kritičnija prema nekim politikama koje se kreiraju na razini Unije.
Kako ojačati hrvatski utjecaj u EU?
Oni koji nisu sretni zbog toga što smo članica Europske unije ističu, osim problema odljeva radne snage, veliku birokratiziranost i nisku učinkovitost institucija Europske unije, gubitak suvereniteta Hrvatske u mnogim područjima te preuzimanje različitih obveza koje imaju političke, ekonomske, financijske i druge posljedice za Hrvatsku, a kojih Hrvatska ne bi imala da nije članica EU. Postoji i permanentni strah od utjecaja mogućih budućih ekonomskih kriza u EU na Hrvatsku zbog činjenice da dijelimo zajedničko tržište, ciljeve i politike.
Mi u SDP-u smo sigurni da kvalitetna i dobro vođena politika od strane hrvatskih vlasti može itekako utjecati da u konačnici prevladaju pozitivni aspekti članstva, a što, nažalost, zbog nesposobne vlade HDZ-a zadnjih godina nije slučaj. Na razini EU ključno je približiti administraciju i građane. One institucije i politike koje ne funkcioniraju treba reformirati i unaprijediti, pozitivne strane europske integracije treba istaknuti, a najvažnije od svega, na konkretnim primjerima treba pokazati koja je uloga Europske unije u poboljšanju života ljudi.
Je li Hrvatska ukupno gledano profitirala ili ne od članstva?
Euroskepticizam u Hrvatskoj kontinuirano tinja i neke političke opcije već manipuliraju građanima kako bi ostvarile bolji rezultat na ovim izvorima. Naravno da se moglo napraviti više, naravno da kao zemlja moramo biti efikasniji u primjeni EU normi u naše zakonodavstvo, naravno da se i sama Unija mora mijenjati, ali mi u SDP-u smatramo da izlazak iz Europske unije za Hrvatsku ne smije biti opcija.
Za nas u SDP-u jasne su i vidljive pozitivne posljedice članstva u EU. Prije svega, sloboda kretanja roba i usluga je značajno doprinijela gospodarskom oporavku Hrvatske u nekoliko posljednjih godina, osobito kroz dvoznamenkasti rast izvoza i turizma. Velika korist je i sloboda kretanja kapitala te pojačani interes za ulaganja u Hrvatsku, a neupitan je i pad, ali još uvijek nedovoljan, kamatnih stopa. Sloboda kretanja ljudi pokazala je svoje dobre i loše strane. Stvorena je velika prilika za obrazovanje i zapošljavanje naših građana u drugim zemljama Europske unije, ali je istovremeno došlo i do trenutno najvećeg problema - iseljavanja najproduktivnijeg dijela naših građana. Gotovo 50 posto građana RH upravo iseljavanje stavlja na prvo mjesto na listi problema s kojima se danas suočava Republika Hrvatska.
SDP smatra da je članstvo u EU i te kako doprinijelo demokratizaciji i jačanju ekonomske snage Hrvatske, ali još uvijek ni blizu onoga što svi mi u Hrvatskoj očekujemo. Veliki dio odgovornosti za to snose zadnje dvije HDZ-ove vlade koje su se pokazale potpuno nesposobnim da iskoriste mogućnosti koje članstvo u EU pruža. Naime, svjedoci smo retrogradnih procesa, slabljenja demokracije i djelovanja pravne države, bujanja korupcije te političkih i ekonomskih afera u režiji aktualne vlasti.
Velika prilika je i 10,7 milijardi eura iz EU fondova te mogućnost ulaganja u prometnu i okolišnu infrastrukturu, istraživački sektor, obrazovanje, poduzetništvo… No, nažalost, i tu je Hrvatska podbacila i nije dovoljno iskoristila mogućnosti. Ipak, članstvo u EU je Hrvatsku stavilo u položaj veće stabilnosti, garancije mira i veće sigurnosti za naše građane, za goste i za investitore te je za očekivati da će se plodovi toga tek vidjeti i osjetiti u budućnosti.