Projekt uvođenja eura zasad je samo načelni plan pa je malo vjerojatno da će poduzetnici već iduće godine prilagođavati svoje poslovanje za eurozonu.
Hrvatska ulazi u eurozonu i prihvaća europsku valutu kao svoj nacionalni novac. Vlada je u listopad pokrenula projekt uvođenja eura, odnosno predstavila je dokument eurostrategije, ali ako smo pomislili da će njegova provedba teći brzo, prevarili smo se. Vladajući još nisu konkretizirali datume jer podosta u tom procesu ne ovisi o njima, nego o Bruxellesu. Ipak, očekuje se da bi euro mogao postati hrvatska valuta oko 2023., plusminus koja godina.
Promjena će biti
S obzirom na to da će uvođenje eura temeljit promijeniti način plaćanja, kao i gospodarske procese jer će kapital biti dostupniji, postavlja se pitanje pripremaju li se naši poduzetnici već sada na te temeljite promjene?
>>>Sanjin Šolić: Bez aerodroma i golfa ne možemo produljiti sezonu
– S obzirom na to da je navedeni dokument samo načelni plan Vlade i Hrvatske narodne banke, za čije je ostvarenje nužno poklapanje niza čimbenika, među ostalim i podrška svih trenutačnih članica eurozone, teško je vjerovati da će poduzetnici iduće godine početi prilagođavati poslovanje najavljenom ulasku u tečajni mehanizam ERM II. U situaciji kada je domaća potražnja još niža nego u pretkriznom razdoblju, a kreditna aktivnost niska, poduzetnici se uglavnom koncentriraju na zadržavanje pozicije na domaćem tržištu ili osvajanje inozemnog, a na prilagodbu će se fokusirati kada uvođenje eura bude aktualno pitanje – objašnjavaju nam iz Hrvatske gospodarske komore.
No promjena će itekako biti. Najveća promjena u poslovanju koja će obuhvatiti sve poduzetnike bit će promjena računovodstva i knjigovodstva radi uvođenja eura.
– Poduzetnici su se već susretali s većim promjenama pri uvođenju PDV-a, fiskalizacije te svih drugih znatnijih izmjena u poreznom sustavu, ali ovo će ipak biti jedna od krupnijih prilagodbi. Naravno, bit će dovoljno softverskih rješenja za uvođenje eura u poslovanje, ali to će zahtijevati određeno vrijeme i trošak. Trošak će biti i prilagodba cjenika, oglasnih ploča, deklaracija itd. nakon uvođenja cijena iskazanih u eurima, a dodatno i ako bude prihvaćena obveza iskazivanja obiju valuta u fazi prilagodbe – kažu iz HGK. Ističu da će daljnji veći učinak biti na poduzetnike koji posluju s inozemnim tržištem, bilo da je riječ o izvozu bilo uvozu.
Manji troškovi izvoznicima
I naši se izvoznici vesele euru. Specifične koristi za proizvođače, posebice izvoznike, ogledaju se u manjim troškovima poslovanja zbog uklanjanja tečajnih neizvjesnosti ostvarivanja visine prihoda i/ili troškova poslovanja, odnosno nestanku troškova zaštite od tečajnog rizika.
>>>Danko Sučević: Što god da se dogodi s Agrokorom, hrvatsko gospodarstvo neće propasti
– Očekujemo da će uvođenje eura pozitivno utjecati na ukupnu hrvatsku međunarodnu razmjenu. Razmjena robe mogla bi se povećati zbog već navedenih nižih transakcijskih troškova, lakše usporedivosti cijena i uklanjanja valutnog rizika. Sve to na kraju će povećati cjenovnu konkurentnost i naše kompanije. Potrebno je i osvrnuti se na rizike negativnog učinka uvođenja eura, ponajprije povezane s mogućim rastom cijena usluga, kao što nam pokazuju iskustva zemalja članica EU koje su uvele euro kao nacionalnu valutu – kažu iz AD Plastika. Napominju da će Hrvatska uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koristi ako se, u skladu s najavama iz Vlade, budu provodile ekonomske i strukturne politike potrebne za ostvarivanje postavljenog cilja – uvođenja eura.
>>>Zdravko Marić: Uvođenjem eura porast će standard hrvatskih građana
– Poboljšanje makroekonomskih pokazatelja uz uvođenje eura trebalo bi povećati transparentnost i stabilnost cjelokupnoga gospodarskog okružja, što će pozitivno utjecati na jačanje konkurencije u izvoznom sektoru i rast trgovinske razmjene – zaključuju iz solinske kompanije.
Pozitivni učinci
Uvođenje eura kao valute ne bi trebala pratiti velika doza neizvjesnosti s obzirom na to da Hrvatska nije prva zemlja koja će uvesti tu valutu.
– Pripreme će najviše ovisiti o dinamici uvođenja eura, odnosno hoće li ona biti u skladu s planiranim, relativno brzim, ulaskom u ERM II, a očekujemo da će Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija i ostale relevantne institucije dati jasne odrednice kako bi uvođenje eura za poduzetnike prošlo što lakše – ističu iz HGK.
>>>Istraživanje: Dvije trećine poduzetnika planira povećati plaće svojim zaposlenicima
Dugoročno bi uvođenje eura trebalo olakšati poslovanje, pogotovo u procesu globalizacije i jačanja europskih integracija. Pritom treba još jednom napomenuti da će uvođenje eura olakšati i usporedbu cijena, plaća ili konkurentnosti turističkih usluga, što će stvarati pritisak na njihovu dugoročnu prilagodbu i time utjecati na poslovanje poduzetnika. HNB je napravio nekoliko istraživanja o benefitima uvođenja eura, unatoč inicijalnim troškovima. Uvođenje eura moglo bi utjecati na smanjenje premije za rizik Hrvatske i pridonijeti smanjenju kamatne stope na novo zaduživanje države. Rezultati analize HNB-a pokazali su da je visok stupanj financijske euroizacije relevantan indikator pri objašnjavanju dinamike premije na rizik i kreditnog rejtinga država. Iz tog razloga visoka razina domaće financijske euroizacije mogla bi značiti da će Hrvatska imati iznadprosječno pozitivan učinak na cijenu zaduživanja države nakon uvođenja eura. Slijedom toga, pad premije za rizik Hrvatske mogao bi utjecati na smanjenje kamatnih stopa banaka na kredite, što može imati posljedice vidljive u ukupnoj realnoj ekonomiji. Koliko je Hrvatska euroizirana zemlja, pokazuju i podaci o ukupnom deviznom dugu. Naime, valutnom riziku izloženi su svi domaći sektori – država s 220 milijardi kuna deviznog duga, poduzeća s oko 200 milijardi kuna deviznog duga i stanovništvo s 71 milijardom kuna deviznog duga.
>>>Damir Zorić: Hrvatsko zdravstvo najbolji je primjer za potrebu reforme
Više od 90 posto deviznog duga vezano je uz euro, što znači da bi snažnija deprecijacija kune prema euru znatno povećala teret otplate duga za domaće dužnike. Primjerice, ako bi kuna oslabjela prema euru za ‘samo‘ 10 posto, odnosno kada bi tečaj sa sadašnjih 7,54 došao na 8,3 kune za jedan euro, glavnica ukupnoga deviznog duga trenutačno bi se povećala za više od 50 milijardi kuna, što je oko 15 posto BDP-a, a što bi rezultiralo zamjetnim povećanjem izdataka za otplaćivanje duga. Takva kretanja vjerojatno bi utjecala i na povećanje kamatnih stopa na nova zaduženja jer bi ulagači zahtijevali višu premiju kao naknadu za rizik.
>>>Matica sindikata: HRT je pristran, nema stručnog konsenzusa oko ulaska u eurozonu
Osim što smo dužni u euru, i štedimo u euru. Snažna sklonost hrvatskih građana štednji u stranoj valuti razvila se kao oblik zaštite ušteđevine tijekom razdoblja visoke inflacije i makroekonomske nestabilnosti u prošlosti. Rastu devizne štednje pogodovala je dostupnost strane valute koja je pritjecala iz sektora turizma te deviznih doznaka i štednje radnika na radu u inozemstvu.