Krajem studenog prošle godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Šibensko-kninskoj i Osječko-baranjskoj županiji, bio manji u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Na subjekte sa zagrebačkog područja odnosilo se 37,8 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, to jest 5,4 milijarde kuna, što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata, navodi se u Fininom izvješću.
Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti iz Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,5 posto, odnosno 1,7 milijardi kuna, zatim Istarske s udjelom od 5,8 posto ili 0,8 milijardi kuna, Osječko-baranjske s 5,6 posto odnosno 0,8 milijardi te Zagrebačke županije s udjelom od 5,2 posto ili 0,7 milijardi kuna.
>>>Fina: 9000 tvrtki zatražilo prestečajnu nagodbu, 3098 završilo postupak
Na poslovne subjekte navedenih pet županija odnosilo se 65,9 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj, dok je ostalih 34,1 posto iznosa disperzirano na 16 ostalih županija.
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s nešto više od 921 tisuće kuna, slijede oni Međimurske županije sa 773,9 te Šibensko-kninske sa 650 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.
Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu bio u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a iznosio je 253,9 tisuća kuna.
>>>Fina predložila stečaj tvornice papira Pan
Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 562,01 tisuću kuna, što je za 3,3 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 581,15 tisuća kuna, stoji u izvješću Fine.
Najviše blokiranih u trgovini
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se krajem studenoga prošle godine odnosilo 3,3 milijarde kuna ili 23,1 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.
Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva sa 2,5 milijardi kuna duga te udjelom od 17,7 posto, dok je na trećem mjestu prerađivačka industrija s 1,6 milijardi kuna i udjelom od 11,1 posto.
>>>Fina: Pokretanje osobnog stečaja zatražila 1.102 građana
U prosjeku, najzaduženiji su poslovni subjekti u poslovanju nekretninama, s 2,5 milijuna kuna po dužniku.
U djelatnosti trgovine je i najviše blokiranih poslovnih subjekata, njih 5.523, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ih je 4.675, građevinarstva 3.261, dok je u prerađivačkoj industriji evidentiran 2.761 blokirani poslovni subjekt.