pišu Marija Zrno i Maja Marcelić
Kad je društvu potreban dodatan kapital za poslovanje, često ga osigurava član (ili više njih) davanjem zajma. Time se izbjegava financiranje od treće strane (banaka), a član društva računa na to da će mu pozajmljena sredstva biti vraćena jer se zajmovi u poslovnim knjigama vode kao obveze društva. To da članovi daju zajmove društvu nije zabranjeno ni neuobičajeno. No u određenim situacijama – uglavnom vezanima uz loše gospodarsko stanje društva – upitni su uvjeti povrata takvih zajmova članovima.
Kod financiranja društva relativno visokim udjelom duga u odnosu na kapital treba uzeti u obzir i porezni aspekt takvog financiranja. Društvima se više isplati financirati zajmovima nego kapitalom jer su u pravilu kamate na zajmove porezno priznati rashod. Ipak, Hrvatska je, kao i druge zemlje, razvila određene mjere koje utječu na to opće pravilo da se kamate smatraju porezno priznatim rashodom. Tako je danas na snazi više pravila koja ograničavaju odbitak kamata kao porezno priznatog rashoda. Uz već poznato pravilo o tržišnim kamatama koje se primjenjuju na zajmove među povezanim društvima i pravila o tankoj kapitalizaciji, od 2019. Hrvatska je uvela i dva nova pravila kojima se želi spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza.
Pravilo tanke kapitalizacije govori da porezni obveznici moraju uvećati osnovicu poreza na dobit za kamate na zajmove koji su primljeni od člana društva iz inozemstva koji drži najmanje 25 posto udjela u vlasničkom kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga člana društva, u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju.
Prema opisnim pravnim pravilima, zajmovima člana društva smatraju se i oni trećih osoba za koje jamči član društva te zajmovi od povezanih osoba. Pri izračunu udjela člana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala na posljednji dan u mjesecu u kojem se zajam počeo koristiti i dalje se utvrđuje svaki posljednji dan u mjesecu za razdoblje korištenja zajma. Kad je riječ o kapitalu, gleda se onaj ukupni – upisani kapital umanjen za neuplaćeni dio, neupisani kapital, pričuve i zadržana dobit. Navedeno pravilo znači da kamate obračunate na zajmove koji četiri puta prelaze ukupni vlasnički udio ili glasačka prava nisu porezno priznate. Za sada banke i druge financijske organizacije kao i tuzemni porezni obveznici kada se javljaju kao davatelji zajmova ne potpadaju pod ovo pravilo.
Nadalje, pri utvrđivanju porezno priznatih rashoda po osnovi kamata na zajmove između povezanih osoba, pa tako i na zajmove od članova društva, potrebno je uzeti u obzir i visinu kamatne stope, a ne samo njezin apsolutni iznos.
Više o kamatama i kako spriječiti prebacivanje prihoda pri zajmovima članova društva možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.