22. srpanj 2018.

Fiskalna odgovornost: Državna potrošnja vezana uz rast BDP-a, ali ne i pad

Ministar financija Zdravko Marić smije svake godine povećati rashode općeg proračuna onoliko koliko raste BDP. Prema Prijedlogu zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je Vlada prihvatila prošlog tjedna, uvedena su tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, drugo pravilo javnoga duga, a treće pravilo rashoda. Posljednje znači da državna potrošnja ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a.

>>>Ministar Zdravko Marić morao bi objasniti kako to država ‘zarađuje’

Trenutačni plan rashoda za 2019. veći je za 1,5 posto u odnosu na ovu godinu, a za 2020. veći je za 0,65 posto u odnosu na 2019. No ovogodišnji plan rashoda proračuna gotovo je četiri posto viši nego lanjski. Stoga da je ovaj zakon bio na snazi prošle godine, ministar Marić ne bi mogao planirati toliko povećanje rashoda.

Prijedlog novog zakona predviđa da rashodi državnog proračuna ne mogu rasti brže od BDP-a, ali ne kaže kakvi smiju biti u slučaju da BDP ode u minus. Da je zakon donesen lani, ovogodišnji rast rashoda ne bi mogao biti četiri posto

No postavlja se i logično pitanje – a što kada BDP bude u padu? Pozitivni predznak hrvatskog BDP-a neće vječno trajati, no u ovome zakonu nije se moglo iščitati što u situaciji kada BDP bude padao, a hoće sigurno, samo je pitanje kada. Pitali smo i Ministarstvo financija, no do zaključenja ovoga broja nismo dobili objašnjenje. U ovome pravilu rashoda postoje i iznimke i ne primjenjuje se na kategorije rashoda utvrđene pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Uz pravila rashoda, zanimljivo je i pravilo javnoga duga. Dakle, udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći 60 posto. Ako je i veći, onda se ta razlika između udjela duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto mora smanjivati po određenoj dinamici. Trenutačno je ukupni javni dug države na kraju veljače bio oko 282 milijarde kuna, a njegov udio u BDP-u je 78 posto, što je najniža razina od 2012. S obzirom na niske kamatne stope na tržištu i očekivane dobre rezultate turističke sezone, trebalo bi slijediti i troškovno preslagivanje strukture javnoga duga, što će utjecati na pad.

>>>Vlada predlaže tri fiskalna pravila: pravilo strukturnog salda, rashoda i javnog duga

Prijedlog zakona detaljnije definira i pravila rada Povjerenstva za fiskalnu odgovornost. Cilj je ojačati neovisnost tog povjerenstva. Ono se određuje kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Predsjednika Povjerenstva ubuduće bi se biralo na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.