23. svibanj 2017.

Fižulić: Pitanje je koga predstavlja grupa koja uvjetuje opskrbu Agrokora

- Dobavljači nikad nisu jedinstveni i konkurencija su jedni drugima. Sigurno da u bojkotu ne mogu sudjelovati distributeri robnih marki i izdavači ili vlasnici prostora ili marketinške agencije, komentirao je jučerašnje prijetnje dobavljača o obustavi isporuke robe Agrokoru bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić u utorak gostujući na televiziji N1.

>>> ‘Izigrani’ dobavljači predali nove zahtjeve, najavili tužbe i potencijalni prekid opskrbe

Objasnio je pritom da je dio dobavljača koristio regresne mjenice za financiranje Agrokora, što ukupno iznosi 1,8 milijardi kuna regresnih mjenica za financiranje i 1,4 milijardi kuna regresnih mjenica za robu.

- Ne radi se o nikakvom senzacionalnom iznosu koji bi nekome ugrozio poslovanje. Možda desetak njih ima problem s likvidnošću i to moraju riješiti bilateralno sa svojim bankama i kreditorima. Ovo uvlačenje politike unutra ili izvanredne uprave potpuno je neprimjereno, jer Agrokoru je isto hoće li dug prijaviti Coca - Cola ili Erste Faktoring. Jedini važan moment je to što dobavljači moraju biti zaštićeni za nove isporuke, što eksplicitno nisu u lex Agrokoru, kazao je bivši ministar gospodarstva.

- Konzum sam ima 5000 dobavljača, Agrokor ukupno ima 6500 dobavljača. Njih 165 ima mjenice s regresnim pravom naplate. Od tih 165 samo su 48 proizvođači u prehrambenom kompleksu u domaćem vlasništvu, 30 su domaći koji su dijelovi multinacionalki, poput Coca Cole, Megglea i slično. Njih isto toliko su distributeri roba, a u ostatak od 53 spadaju svi od izdavača novina, posrednika u nekretninama, vlasnika poslovnih prostora, manja faktoring društva i drugi. I još su tu 4 dobavljača koja spadaju u državu, dva HEP-a, Opskrba i Plin, Agencija za plaćanje u poljoprivredi i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Koga onda predstavlja ova grupa koja nešto uvjetuje?, zapitao se Fižulić.

Istaknuo je kako ne vjeruje da Agrokor ne plaća nove narudžbe i nove dobavljače s obzirom na to da izvanredna uprava radi svega 40 do 50 dana, a i sami dobavljači su priznali da se nema kašnjenja, nekima se čak plaća i avansno. Pojavljivanje novih dugova i novih dobavljača ne čude ga te ih objašnjava pretpostavkom da njihove tražbine nisu bile evidentirane u dokumentaciji.

Za najave skupine stranih ulagača da ozbiljno razmišljaju o pravnom potezu koji bi dokazao da se sva dugovanja Agrokora pretvaraju u dugovanja za koja odgovara Vlada Republike Hrvatske, Fižulić kaže da su otpočetka, otkad je lex Agrokor stupio na snagu, takve reakcije bile rizik. No, podjelu vjerovnika na domaće i strane ocijenio je potpuno pogrešnom.

- Za one koji su posjednici dionica nadležan je sud u New Yorku. To što je politika nekoliko puta rekla da su na prvom mjestu domaći dobavljači, da lex Agrokor služi tome da se zaštiti domaća proizvodnja, potpuno je pogrešno, jer ne može se na taj način dijeliti vjerovnike.

>>> Neto plaća Ramljaka oko 50 tisuća kuna

Ideju da pritisak dobavljača utječe na Ramljaka ta da on regresni dug mjenica s dobavljača prebaci na banke Fižulić odbacuje.

- Uvijek je to dug Agrokora, ali sigurno da ni Ramljak ni Vlada nema instrumentarij kojim bi ušla u odnose između faktoring društava između dobavljača. Uporno se u kontekstu dobavljača u javnosti stvara mišljenje da su jadni. Ovdje dobavljač nije jadan, on je izabrao da isporučuje robu, a da mu ovaj isplaćuje mjenicom. Na sebi je zadržao rizik da se mjenica ne može platiti, a to se ne može sad prebaciti na banku, kaže.

Ramljakova plaća nije sporna, prodaja Todorićevih nekretnina nužnost

Ramljakovu plaću, čiji je neto iznos oko 50 tisuća kuna, dvostruko veći no što je plaća hrvatskog premijera, Fižulić ne smatra spornom.

- Zakon je predvidio granicu koja je postavljena preko iznosa plaće koju su imali članovi uprave Agrokora, čija je plaća bila viša od Ramljakove. Tako da ovaj iznos plaće uopće nije sporan.

>>> Agrokor prodaje luksuznu jahtu, helikopter i automobile

Komentirao je i da Ramljakova najava da će pokretnine Ivice Todorića staviti na dražbu nije populizam izvanredne uprave kako se to predstavljalo u medijima.

- Znamo da su ukupni dugovi koncerna oko 6 milijardi eura, ovo o čemu razgovaramo radi se o nekoliko milijuna eura, nema posljedice niti će zbog toga koncern zdravije poslovati. Izvanredna uprava treba se riješiti sve imovine koja nije u funkciji. Mislim da to nije populizam izvanredne uprave, mislim da je to tako predstavljeno u medijima, zaključio je Fižulić.