Na konferenciji GALP 2018 održana je i panel diskusija. Tema panela bila je „Digitalizacija hrvatske industrije i gospodarstva – prilika za rast ili novo zaostajanje?
Tko će opstati ako se digitalno ne transformira. Umjetna inteligencija će tek dramatično promijeniti poslovanje ali i život. Umjetnu inteligenciju treba prigrliti i iskoristi ju na najbolji mogući način. U svijetu kakav poznajemo, umjetna inteligencija je ta koja zauzima nove pozicije i njenim uvođenjem će se sve promijeniti, a mogu li to pratiti i hrvatske tvrtke?
>>>Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće
Na europskoj ljestvici digitalne kulture Hrvatska zauzima 44 mjesto do 63, što su svi panelisti označili kao prilično neuspješno, te su pokušali dati odgovore što bi se trebalo promijeniti kako bi kroz deset godina na toj istoj ljestvici bili pri samom vrhu.
- Smatram da smo ipak malo bolji nego što ta ljestvica pokazuje. Ipak, mnogo je tvrtki koje nisu digitalizirane i koje se što prije moraju promijeniti. Male tvrtke moraju podići svijet o tome da digitalizacija nije nešto što će doći i proći, ona je tu i tko se ne digitalizira teško će u budućnosti nastaviti s poslovanjem, rekao je Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska i Slovenija dala je malu usporedbu Hrvatske i Slovenije što se digitalizacije tiče.
- Slovenija je barem jednu stepenicu iznad Hrvatske što se tiče uvođenja digitalizacije u poslovanje. Iako je u Hrvatskoj veliki interes postoji problem kod prenošenja know how-a i agilnosti. Digitalna transformacija nije pitanje tehnologije, nego poslovnih modela koji počinju u upravama tvrtki. Slovenija je bar dvije godine prije Hrvatske počela s tim procesima, rekla je Lončar.
Tatjana Barančić, predstavnica IT sektora i predsjednica UO CISEx-a rekla je kako njena industrija s digitalizacijom nema problema.
- Situacija u IT sektoru je izrazito dobra. Problem su male tvrtke od kojih čak 80 posto nije digitalizirano. To su poražavajući podaci za naše gospodarstvo, kazala je Barančić.
Predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Tomislav Radoš ispričao je kako Komora pokušava pomoći malim i srednjim tvrtkama da se digitaliziraju, ali da odaziv nije najbolji.
>>>Nedeljko Štefanić: Na ljestvici produktivnosti nalazimo se u petom, zadnjem klasteru
- Mi smo napravili besplatne edukacije u suradnji s Googlom gdje smo pokušali potaknuti male i srednje tvrtke na početak digitalizacije. Problem je taj, što je odaziv bio poražavajući, rekao je Radoš.
Sergio Galošić, predsjednik uprave Klimaoprema istaknuo je problem podizvođača koji su mali i ne mogu pratiti moderne tehnologije i digitalizaciju.
- Teško je promijeniti male, ali realnost je takva da će nas tržište, i nas i njih, natjerati da se mjenjamo i idemo u korak s tehnologijom. Tko to ne napravi, propast će, zaključio je Galošić.
Također je apelirao na bolju povezanost i simbiozu gospodarstva i fakulteta.
Alen Gojčeta, direktor ICT-a u A1 iznio je zanimljivu teoriju o EU fondovima kao nužnom preduvjetu za razvoj digitalizacije.
- To je kao priča o porodiljnim naknadama i povećanju nataliteta – to ne funkcionira, rekao je Gojčeta.
Dodao je kako se treba promijenit mind set vlade da prestane vladati građanima i počne raditi za njih.
>>>Čatić: Kiborgizacija, robotizacija i digitalizacija vode u transhumanizam
- Kada počnemo razmišljati i kada naše potencijale i znanja usmjerimo u dobrom smjeru vrlo brzo ćemo doći do boljih ocjena na ljestvici digitalne kulture. Promjena mind seta je najbitnija i ona generira brze promjene i rast. Također, potrebno je povezivanje gospodarstva, a potrebno je naći način da se pomogne malim i srednjim poduzećima što je i to je generalni stav Europske komisije. Također, spomenuta promjena mind seta mora se dogodit i u gospodarstvu, fakultetima a možda i najvažnije u ministarstvima, zaključio je Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.