26. listopad 2017.

Grad Karlovac i EI Hrvoje Požar dogovorili suradnju u sustavu javne energetike

Kao što se Hrvatsku stalno prikazuje kao zemlju ogromnih, a neiskorištenih potencijala, tako i Karlovac bije glas lokacije s velikim geotermalnim potencijalom koji „samo“ treba pametno iskoristiti, a to nikako da se i ostvari. Hoće li se nešto nabolje konačno u tom smislu i pokrenuti, trebalo bi se vidjeti već do kraja godine, nakon što su danas u Karlovcu sporazum o pružanju stručne i znanstvene istraživačke potpore potpisali gradonačelnik Karlovca Damir Mandić i ravnatelj Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ Goran Granić.

>>> INFOSYS: Indijci u Karlovcu otvaraju razvojni centar sa stotinjak inženjera

Riječ je o stručnoj potpori unaprijeđenju energetske učinkovitosti u sustavu javne energetike, koji bi spajanjem postojeće gradske toplane i njenog sustava s potentntim geotermalnim izvorima otkrivenima još početkom 80-ih godina u Rečici bio jedinstven takav sustav u Hrvatskoj, a za tehničko-tehnološku razradu već su angažirani stručnjaci s Islanda koji prednjači u ekonomici iskorištenja geotermalnih izvora.

U odnosu na 15-ak lokacija u Hrvatskoj identificiranih kao potencijalne korisnike geotermalne energije u sklopu jednog međunarodnog istraživanja, kazao je Granić, Karlovcu je dodijeljena prioritetna uloga s obzirom na to da Grad već ima toplinarsku infrastrukturu, koja istina, treba i obnovu, ali i koja može biti spojena na kvalitetan obnovljiv izvor energije kao što su geotermalne bušotine kojima je INA-Naftaplin u potrazi za naftom i plinom nedvojbeno utvrdio velik i iskoristiv geotermalni gradijent. Čak i ako je riječ o izgradnji kogeneracijske geotermalne energane-toplane, Karlovac i u tom kontekstu ima prednosti s obzirom da on ima riješeno i pitanje konzuma toplinske energije.

>>> Za obnovu vrelovoda Gradske toplane u Karlovcu potrebno 6 milijuna eura

Za razliku od stručnjaka iz INA-Naftaplina koji su još prije 12 godina Gradu kao potencijalnom investitoru ponudili baznu dokumentaciju za eksploataciju geotermalnih bušotina u Rečici, u danas potpisanom sporazumu predviđa se izrada predstudije izvodljivosti temeljem koje bi se i donijela odluka bi li bilo isplativije koristiti postojeće bušotine uz njihova nužna detaljna ispitivanja, ili ići na izradu bušotina nižeg geotermalnog gradijenta, ali bliže gradu i postojećoj toplinarskoj mreži. Ovo stoga, pojasnio je Granić, što se za financiranje ovog potencijalnog projekta računa uvelike na sredstva iz tzv. „Norveške omotnice“ u kojoj glavninu bespovratnih sredstva osiguravaju Kraljevina Norveška i Island.

Postoje, naime, dvojbe oko isplativosti i vremena izgradnje kogeneracijske geotermalne centrale kakvu turski investitor gradi u Velikoj Cigleni kod Bjelovara, a s obzirom na načelo što brže izgradnje  i primjene pri odobrenju sredstava iz „Norveške omotnice“, Granić se slaže sa stavom islandskih konzultanata i kaže da bi za Karlovac u tom kontekstu vjerojatno bilo bolje rješenje gradnje novih i bližih bušotina s nešto hladnijom vodom spremnom za lako povezivanje s gradskim toplovodom. Privatni investitori, a prema riječima gradonačelnika Mandića, interes je već pokazala turska kompanija kao i kineski ulagači, prvenstveno su zainteresirani za kogeneracijsko potrojenje putem kojega bi imali pravo na poticaje za proizvodnju električne energije, a po kriterijima EU fondova i „Norveške omotnice“ investitor korisnih grant-sredstava mora biti javni sektor, odnosno jedinice lokalne samouprave, a ne privatni investitori.

>>> Otvoren Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri u Karlovcu

Osim što je proteklo 12 godina od konkretne ponude INA-Naftaplina prema Gradu Karlovcu, gradonačelnki Mandić spomenuo je da se geotermalna energija u Karlovcu redovito kao tema ponavlja u predizbornim kampanjama, ali i da je riječ o projektu kojeg realizacija traje dva ili tri političarska mandata. Bi li se islandski stručnjaci složili s takvom dinamikom, pitanje je za sebe, no želi li se ozbiljno napokon krenuti s „karlovačkim geotermalnim čudom“, Granić kaže da je preduvjet za to napraviti dodatno detaljno ispitivanje geotermalnog potencijala. To što je prioritet u ovom projektu javno dobro, ne znači, dodao je gradonačelnik Mandić, da je Grad neprijateljski raspoložen prema privatnim investitorima, jer je u bilo kojoj varijanti riječ o investiciji od preko 10 milijuna eura, a u što Grad ne može sam ući ni uz veliko učešće inozemnih fondova. Po završetku izrade predstudije izvodljivosti izvršit će se i razgovor s investitorima, po svemu sudeći neodrživog projekta termoelektrane-toplane na biomasu, kazao je Mandić, te dodao da se taj projekt i geotermalni pristup međusobno isključuju.

Spomenuta predstudija izvodljivosti koju će sukladno sporazumu zajedno izraditi EI „Hrvoje Požar“ i Odbor za energetiku Grada Karlovca, kazao je Mandić, služit će kao osnova razgovora u Ministarstvu regionalnog razvoja, Ministarstvu gospodarstva koje dodjeljuje koncesiju za eksploataciju geotermalnih izvora, a samo se sa detaljno pripremljenom dokumentacijom može ići prema inozemnim fondovima za sufinanciranje koji stoje na raspolaganju ozbiljnim kandidatima.