Na području 28-člane Europske unije aktivnosti u graditeljskom sektoru u ovogodišnjem lipnju su porasle 3,6 posto na godišnjoj razini, nakon 3,1-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, navodi se u izvješću europskog statističkog ureda.
Kao razlog povećanja aktivnosti na godišnjoj razini ističe se skok aktivnosti u području visokogradnje, za četiri posto te niskogradnje, za 2,9 posto.
>>>HUP pozdravlja uvoz stranih radnika za građevinarstvo
U 19-članoj eurozoni rast graditeljske aktivnosti ubrzao je na godišnjoj razini na 3,4 posto, s revidiranih 2,7 posto u mjesecu ranije. Pritom su se aktivnosti u visokogradnji povećale 3,9 posto, a u niskogradnji 1,2 posto.
Među zemljama članicama čijim je podacima raspolagao Eurostat, najizrazitiji rast graditeljskih aktivnosti i u lipnju je na godišnjoj razini zabilježen u Mađarskoj, od 27,2 posto. Slijedi Slovenija, s rastom aktivnosti u graditeljskom sektoru od 21,2 posto te Švedska, sa 17,3-postotnim rastom.
Pad aktivnosti na godišnjoj razini u lipnju su ponovno, ali u blažoj mjeri nego u svibnju, zabilježile Rumunjska, za 6,3 posto, te Slovačka, gdje su aktivnosti u graditeljskom sektoru oslabile za 0,5 posto.
Podaci za Hrvatsku nisu objavljeni budući da pripada skupini članica Unije koje nisu obvezne dostavljati mjesečne podatke.
Pad aktivnosti na mjesečnoj razini
U Europskoj uniji su u lipnju graditeljske aktivnosti na mjesečnoj razini oslabile 0,2 posto, u odnosu na revidirani 0,5-postotni pad u svibnju. Pritom su aktivnosti u visokogradnji pale 0,3 posto, dok je niskogradnja ojačala 0,2 posto.
Eurozona je također zabilježila pad graditeljskih aktivnosti na mjesečnoj razini, za 0,5 posto, u odnosu na revidirani pad od 0,2 posto u prethodnom mjesecu. Eurostat navodi da su aktivnosti u niskogradnji pritom pale 0,5 posto, a u visokogradnji 0,4 posto.
U odnosu na prethodni mjesec najveći je pad aktivnosti u graditeljstvu u lipnju zabilježen u Njemačkoj, za jedan posto, te Belgiji i Francuskoj, po 0,7 posto.
Najveći skok ostvarila je pak Slovenija, za 12,1 posto, zatim Španjolska i Slovačka, po 2,2 posto, te Poljska, za 2,1 posto.