18. prosinac 2017.

Gradska toplana u Karlovcu čeka pristup prijeko potrebnom novcu iz EU fondova

Iako je Gradska toplana u Karlovcu tijekom ljeta i jeseni zamijenila ukupno 1,2 km vrelovoda, to je, kazala je na današnjem druženju s novinarima direktorica GT-a Ivana Fočić, kap u moru u odnosu na ukupno 44 km dotrajalog vrelovodnog sustava, starog između 35 i 40 godina. Dotrajalost sustava već je kroničan uzrok brojnih kvarova i stalnih gubitaka vode i energije u toplaninom sustavu, a za investiciju obnove tog sustava bilo bi potrebno barem 45 milijuna kuna. Probala se GT već i prethodnih godina okrenuti sufinanciranju nužne obnove vrelovoda sredstvima fondova EU-a, ali su joj, kako kaže direktorica Fočić, čudnim i nepravednim kriterijima temeljenima na broju stanovnika i korisnika toplinarske usluge, a ne i na korelaciji broja korisnika s dužinom vrelovodnog sutava koji je u Karlovcu drugi po dužini u Hrvatskoj, vrata prema EU fondovima bila zatvorena već u Hrvatskoj.

>>>Za obnovu vrelovoda Gradske toplane u Karlovcu potrebno 6 milijuna eura

[caption id="attachment_311064" align="alignleft" width="289"] Ivana Fočić; Foto: Mladen Volarić/Lider[/caption]

No, prema dostupnim joj informacijama, izgleda da se u nadležnim Ministarstvima ipak naziru neke pukotine u operativnom programu koje bi otvorile i karlovačkoj Gradskoj toplani pristup aplikaciji za EU fondove, iz kojih bi u najboljem slučaju mogli povući i do 80 posto novca za investiciju od 45 milijuna kuna.

- U izradi je tehno-ekonomska studija na temelju geodetske snimke, a to je preduvjet da već početkom 2018. godine krenemo u izradu projektne dokumentacije s kojom ovaj puta doista očekujemo da ćemo se moći natjecati za novac iz EU fondova. Ne dobijemo li onaj maksimum koji ćemo tražiti, bit ćemo zadovoljni i s manjim sredstvima, i fleksibilnosti radi, projektnu dokumentaciju izradit ćemo u nekoliko faza kako bi ona bila spremna za sve moguće opcije sufinanciranja i da konačno krenemo s tom obnovom, čiji će se efekti uštede osjetiti što prije počnemo s obnovom, kazala je Ivana Fočić.

Na pitanje hoće li se promijeniti politika prema potrošačima u kontekstu obračuna prema razdjelnicima ili kalorimetrima, Fočić je najavila i probni model izračuna koji bi korisnicima s razdjelnicima omogućio da probaju ložnu sezonu i po modelu obračuna grijanja po površini stana, pa da onda odaberu za njih povoljniju varijantu. No, i tu može biti za jedne zadovoljstvo, a za druge suprotno, s obzirom da će se GT u svakom slučaju naplatiti po očitanju ukupno isporučene toplinske energije na kalorimetrima u podstanicama višestambenih zgrada. Iako su bili upoznati s projekcijama obračuna po obje metode, predstavnici zgrada nisu željeli donijeti odluku o prelasku na drugi model upravo zato da time nekoga ne zakinu, a nekome istovremeno pogoduju da plati manje nego što realno treba. Zato je ta odluka prepuštena samim vlasnicima stanova, od kojih su neki i odabrali model ‘po kvadratu stana‘ i u dogovoru s tvrtkom koja im je očitavala razdjelnike, njihov odnos stavili u stanje mirovanja.

>>>Direktorica upozorava na ‘alarmantno’ stanje karlovačkog vrelovoda

Tako bi trebalo biti do proljeća sljedeće godine kada se očekuju, kazala je Fočić, promjene u zakonskoj regulativi za toplinarstvo, a po onome što je njoj za sada neslužbeno poznato, tim promjenama ne bi se, suprotno nekim najavama, ukidala obveza uporabe razdjelnika, već eventualno bi se mijenjali pravilnici za obračun isporučene toplinske energije.

[caption id="attachment_311081" align="aligncenter" width="784"] Popravak kvara na vrelovodu; Foto: Mladen Volarić/Lider[/caption]

Što se tiče koncepcije i modela toplinarske djelatnosti, direktorica Fočić kazala je da prema njoj dostupnim podacima centralizirani sustav grijanja ima veću efikasnost i ekonomičnost od mreže manjih sustava sa svojim manjim, kvartovskim kotlovima, ali je isto tako izrazila spremnost za kombinaciju s dobavom vrele vode iz geotermalni izvora koji su pronađeni blizu Karlovca, a njihovi energetski potencijali već dali izgledne parametre za eksploataciju i povezivanje s postojećim sustavom Gradske toplane u Karlovcu. U tom smislu po narudžbi Grada Karlovca studiju o korištenju geotermalne energije upravo izrađuju stručnjaci Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, ali bez obzira na sve te mogućnosti s uključenjem obnovljiivih geotermalnih izvora, neophodno je obnoviti vrelovodni sustav, zaključila je Ivana Fočić, a o svemu ostalome kad za to dođe vrijeme, odnosno konkretni investitori u geotermalnu energiju.