Korona i biznis
04. lipanj 2017.

HAC izdvaja gotovo 2 milijarde kuna za investicijska ulaganja

U iduće četiri godine Vlada planira uložiti 17 milijardi kuna u izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i održavanje javnih cesta. Novim Programom građenja i održavanja javnih cesta od 2017. do 2020. godine, koji je  11. svibnja donijela Vlada, predviđeno je da se 28% tog iznosa uloži u autoceste, 55% na državne ceste, a 17% na ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta.

>>> Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Hrvatske autoceste u tom će razdoblju izdvojiti 469,847 milijuna kuna na troškove redovnog održavanja autocesta. To najveće hrvatsko društvo za upravljanje autocestama do 2020. planira izdvojiti ukupno 1,827 milijardi kuna za investicijskih ulaganja. Konkretnije, za izgradnju autocesta i ostalih cesta izdvojit će 1,199 milijardi kuna, dok će ulaganja u poboljšanje i obnovu odnosno izvanredno održavanje autocesta iznositi 628,124 milijuna kuna.

Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj 31. prosinca 2016. godine iznosila je 1,313,8 kilometara.

Sredstvima koja planira uložiti u izgradnju HAC će završiti novi čvor Lipovljani te poddionicu DC12 Vrbovec 2 – Farkaševac te nastaviti radove vezane uz koridor Vc. Međutim, krajem investicijskog ciklusa, u zadnjoj programskoj godini 2020. planira se početak radova na izgradnji nadvožnjaka preko Ranžirnog kolodvora, na južnom ulazu u Grad Zagreb s autoceste A11 Zagreb – Sisak, te sa Zagrebačke obilaznice A3.

>>> Plenković: Iz EU proračuna dobivamo 357 milijuna eura za izgradnju Pelješkog mosta

- Tim projektom ostvarit će se komunikacija s čvora Jakuševec preko Ranžirnog kolodvora na Sarajevsku ulicu u gradu. S Gradom Zagrebom sklopljen je sporazum o suradnji na ovom projektu. Tijekom tog programskog razdoblja većina aktivnosti na ovom projektu odnosit će se na izradu projektne dokumentacije i aktivnosti rješavanja imovinsko pravnih odnosa kao preduvjeta za početak građevinskih radova, kažu iz Hrvatskih autocesta.

Radovi u tijeku na A5

Na autocesti  A5 Beli Manastir – Osijek trenutno je u izgradnji poddionica most Drava – čvor Osijek duljine 3,8 km i poddionica most Halasica – most Drava duljine 0,8 km, čije je financiranje osigurano zajmom EBRD-a.

Iako je puštanje u promet spojne ceste Karamatići-Luka Ploče bilo najavljeno koncem svibnja, sad je u tijeku tehnički pregled ceste nakon kojeg će biti izdana uporabna dozvola. Tek kad se prikupi ta dokumentacija, upravljanje tim dijelom ceste preuzet će HAC.

Doznajemo da se za nastavak izgradnje dionice od Belog Manastira do mosta Halasica ishode dozvole i projektne dokumentacije, a novim četverogodišnjim Programom građenja i održavanja javnih cesta predviđena je izgradnja punog profila autoceste od Belog Manastira do mosta Halasica. Prema tom programu do 2020. godine bila bi završena tehnološka cjelina koridora Vc koja bi bila u prometu i pod naplatom od Belog Manastira preko Osijeka sa spojem na autocestu A3 i u nastavku preko graničnog prijelaza Svilaj spojena s Bosnom i Hercegovinom.

Nakon završetka izgradnje mosta Drava i dijela autoceste kojom se most spaja na čvor Osijek, završetka izgradnje i puštanja u promet Mosta Svilaj, te završetka izgradnje i puštanja u promet poddionice Most Drava – Beli Manastir, HAC će na kraju četverogodišnjeg programskog razdoblja, odnosno na kraju 2020. godine upravljati i održavati mrežu ukupne duljina 951 km, uključujući Tunel Sveti Ilija sa spojnom cestom.

HAC je 2016. godine raspolagao mrežom autocesta i poluautocesta dužine 925,80 kilometara.
Prema nacionalnom izvješću o autocestama 2016., koje izdaje Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), prošlogodišnji prihodi od cestarina porasli su u odnosu na 2015. za 7,52 posto. Ukupni prihod od cestarine u 2016. iznosili su 2 594 931 990 kuna, s gotovo 1,6 milijardi kuna najviše je uprihodio HAC, slijede ga Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) s 580 milijuna kuna, Bina-Istra s 204 milijuna i Autocesta Zagreb-Macelj s 212 milijuna kuna.