Aktualno
StoryEditor

Harald Trautsch objašnjava prednosti i ograničenja blockchain tehnologija

21. Ožujak 2019.

Decentralizirana tehnologija je vjerojatno najperspektivnija inovacija 21. stoljeća. No, kritičari odnedavno postaju sve glasniji i glasniji. Harald Trautsch, stručnjak za tehnologiju i izvršni direktor tvrtke Dolphin Technologies, već se neko vrijeme bavi temom ‘Blockchain‘ promatrajući potencijale tehnologije, njene izazove, smislene aplikacije.

Podaci su virtualno zlato 21. stoljeća, vrlo su traženi i stoga u stalnoj opasnosti od oštećenja, manipulacije i krađe. Čudesno oružje protiv tih prijetnji zove se blockchain. Decentralizirana tehnologija omogućuje šifriran, transparentan prijenos podataka unutar mreže. To izvršavanje ugovora čini jednostavnijim i transparentnijim, primjerice u osiguranju ili prometu nekretnina. U financijskim transakcijama može se spriječiti pranje novca i korupcija, a kada se koristi u logistici teret se može bolje pratiti, distribuirati i prevoziti. Krivotvorenje proizvoda je otežano jer se komponente mogu pratiti uzduž opskrbnog lanca pa sve do porijekla sirovina. Blockchain bi također mogao revolucionirati upravljanje energetskim sustavima ili čak cijelim državama i, uglavnom, automatizirati financijska tržišta.

Globalno tržište Blockchaina raste brzo – Prvo šire polje primjene blockchain tehnologije veže se za kriptovalutu Bitcoin, koja je postala zanimljiva kao decentralizirana valuta prvenstveno zbog prvotnog ogromnog povećanja cijena. Čak i korporacije već dugo eksperimentiraju s blockchain tehnologijama koje će u sljedećih pet godina prema Trending Topics povećati globalno tržište do 10 milijardi dolara. Otvorenu izvornu blockchain platformu Hyperledger, kojom upravlja Linux Foundation, već koristi više od 260 banaka i korporacija kao što su Deutsche Telekom, Alibaba Cloud, Airbus, American Express, Daimler i Intel. Oni pružaju kodove i alate, webinare i vodiče za daljnji razvoj ove nove tehnologije.

Austrijska tvrtka Dolphin Technologies također dio svoje “Mobilio” aplikacije premješta na blockchain. Korisnici koji ne koriste svoje mobilne telefone tijekom vožnje zbrajaju bodove koje mogu zamijeniti za Mobilio tokene. Ovi tokeni mogu biti upotrijebljeni za kupnju usluga osiguravajućih kuća i njihovih partnera. - Zapravo, naši tokeni su prava valuta - kaže Harald Trautsch, izvršni direktor tvrtke Dolphin Technologies i bivši polaznik programa Global Executive MBA na poslovnoj školi WU Executive Academy. Tvrtka Dolphin Technologies koristi javni blockchain kako bi pridobila povjerenje javnosti: - To zapravo jamči da su u optjecaju samo tokeni koje su kreirali korisnici - objašnjava Trautsch.

Kritičari izazivaju zabrinutost - Ne susrećemo se samo s pozitivom, i glasovi kritičara postaju sve glasniji. Poslovni savjetnici u McKinseyju smatraju da je ‘hype‘ o tehnologiji blockchaina pretjeran i o njoj nemaju pozitivno mišljenje: preskupa je, previše složena i u mnogim slučajevima nepotrebna (vidi ovdje). Vjeruju da tehnologija neće prerasti svoj pionirski status i predviđaju joj neizvjesnu budućnost.

- Naravno, morate pažljivo razmisliti o tome je li vam blockchain uopće potreban za određenu poslovnu aplikaciju - priznaje Harald Trautsch te nastavlja kako je u stvari transakcija na javnom blockchainu vrlo skupa: Transakcija na javnom blockchainu košta oko milijun puta više od obične transakcije putem konvencionalnog sučelja. Ima li takav skup sustav smisla? To ovisi o ugovornoj osnovi. - Informacije mogu zaista biti toliko relevantne ili ugovor toliko važan da se isplati - kaže Trautsch. Još jedan nedostatak - u usporedbi s konvencionalnim sučeljima za financijske transakcije, javni blockchaini su vrlo spori. Etherum blockchain trenutno može obraditi samo oko 20 transakcija u sekundi. S druge strane, pružatelji usluga plaćanja kao što je Visa obrađuju oko 30.000 transakcija u sekundi. Osim toga, s javnim blokchainima svi se podaci pohranjuju na svakom pojedinom čvoru. Na prvi pogled to zvuči vrlo neučinkovito i u mnogim slučajevima jest. - Blockchain ima smisla ako želite omogućiti transakciju između stranaka koje nemaju povjerenja jedna u drugu - kaže Harald Trautsch te dodaje: Takozvani pametni ugovori omogućuju provođenje određenih transakcija bez posrednika, usto prihvaćajući veće troškove. Transakcije osjetljivog sadržaja, koje ne bi trebale biti vidljive trećim stranama, moguće je provesti van blockchaina i jednostavno napisati verifikaciju transakcije u lancu. - To je posebno važno za ugovore o osiguranju, gdje se razmjenjuju osobni podaci i osjetljive informacije - kaže Trautsch. Naravno, sigurnost podataka i zaštita od manipulacije također su važni. Budući da su podaci na blockchainima pohranjeni na više mjesta, manipulacija je teža. Postoji hipotetski problem od 51% da ‘ako netko kontrolira više od 50 posto blockchaina, može njime manipulirati - kaže Trautsch. Iz današnje perspektive, međutim, u javnim blockchainima nije realno da si netko može pružiti veću računalnu snagu od svih ostalih sudionika zajedno.

Eksponencijalni napredak - No, znači li to doista da se ‘boom‘ oko blockchaina bliži kraju prije nego što je stvarno započeo? Alfred Taudes, znanstveni direktor Istraživačkog instituta za kriptoekonomiju na bečkom sveučilištu WU, s time se ne slaže: E-mail je bio nova aplikacija u to vrijeme i nismo mogli naslutiti što možemo očekivati. Blockchain će ponuditi brojne potpuno nove aplikacije koje će dominirati čitavim gospodarstvom. Mi smo samo u fazi pokušaja i pogreške. Harald Trautsch ima slično stajalište: Baš kao što je internet tek postao relevantan zbog sadržaja i usluga, brzina adaptacije blockchaina postat će eksponencijalno brža s brojem slučajeva uporabe. Važno je naglasiti da se tehnologija blockchaina mora koristiti namjerno i selektivno u poslu. Onda definitivno ima svijetlu budućnost.

Pojednostavljeno, ovako funkcionira blockchain tehnologija: svaka transakcija svakog dijela informacije dobiva odgovarajući tzv. hash kod preko kojeg se može pratiti do odgovarajućih umreženih računala (čvorova). Sve informacije i transferi pohranjeni su na svim čvorovima. Na javnim blockchainima sve transakcije su vidljive svima, u privatnim blockchainima vidljive su dotičnoj zatvorenoj grupi ili čak i određenim sudionicima.
18. travanj 2024 17:25