13. kolovoz 2018.

HGK analiza: Procjena povećanja potrošnje hrane i pića u kolovozu

U cijelosti prenosimo analizu Hrvatske gospodarske komore o procjeni povećanja potrošnje hrane i pića u kolovozu.

Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i njegova važnost sve više raste, ali je naglašeno prostorno i vremenski ograničena. Naime, kalendarski gledajući, najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u kolovozu, oko 33%.

Pri tome je u 2017. godini čak 25,3 milijuna noćenja, odnosno oko 95% ukupnog broja noćenja u kolovozu ostvareno u šest priobalnih županija, i to ovim redom: Istarska županija 7,9 mil. ukupnih noćenja, Splitsko-dalmatinska 5,4 mil., Primorsko-goranska 4,8 mil., Zadarska županija 3,3 mil., Dubrovačko-neretvanska gotovo 2,0 mil. te Šibensko-kninska preko 1,9 mil.

>>>U lipnju pad broja turističkih noćenja za 1,5% na godišnjoj razini

Stoga je u ovoj analizi procjene povećanja potrošnje hrane i pića obuhvaćeno navedenih 6 županija. Potencijal turističke potrošnje – segment hrane i pića Naglašena prostorno-vremenska koncentracija turističke sezone bitna je za procjenu potencijala potrošnje u maloprodaji (ali i u ugostiteljstvu), temeljem porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji/gradu/općini) uslijed dolaska i noćenja domaćih i stranih turista.

Naime, značajan dio izdataka za osobnu potrošnju u Hrvatskoj odvaja se za hranu i piće (gotovo 33%), a prosječan dnevni izdatak odrasle osobe u Hrvatskoj u segmentu hrane i pića iznosi oko 45 kuna1. Segment hrane i pića uzima se iz razloga što za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu. Naime, prema podacima Instituta za turizam za 2017. godinu, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci je oko 79 eura, od čega se 17% (oko 13 eura, odnosno oko 96 kn) odvaja na hranu i piće izvan objekta smještaja.

Iz navedenoga proizlazi da je potrošnja turista u odnosu na domaćeg kupca (domicilnog stanovnika), u segmentu hrane i pića oko 2,1 puta veća. Navedeni omjer korišten je u ovo analizi za procjenu ukupnog povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u „najjačem“ turističkom mjesecu u godini, kolovozu, temeljem procjene da jedan prosječan turist na hranu i piće izvan smještajnog objekta dnevno troši preko 2 puta više u odnosu na prosječnog potrošača u Hrvatskoj u razdoblju izvan sezone.

Procjena povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u priobalnim županijama

Za procjenu povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu odnosu na razdoblje izvan sezone u pojedinoj županiji/gradu/općini, uzeli smo u obzir, pored županija, po četiri naselja u svakoj priobalnoj županiji, a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u kolovozu u toj županiji.

>>>U lipnju manje turista iz Njemačke, Austrije i Italije – zbog vjerskih praznika

Procjenjuje se da bi u Istarskoj županiji u kolovozu 2018., a pod utjecajem vrhunca turističke sezone, i potrošnje turista u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta, potrošnja hrane i pića mogla biti najmanje 373% veća u odnosu na vrijeme izvan sezone. Drugim riječima, u Istarskoj županiji povećanje potrošnje hrane i pića u kolovozu procjenjuje se na gotovo 5 puta (4,73 puta) u odnosu na vrijeme izvan sezone.

Isti izračun može se primijeniti i na ostale županije. U Primorsko-goranskoj županiji povećanje potencijala potrošnje hrane i pića iznosilo bi u kolovozu oko 217%, u Zadarskoj županiji oko 240%, Šibensko-kninskoj za oko 228%, u Dubrovačko-neretvanskoj za 215% te Splitsko-dalmatinskoj za 185%.

[caption id="attachment_355898" align="aligncenter" width="669"] PROCJENA POVEĆANJA POTROŠNJE U SEGMENTU HRANE I PIĆA U KOLOVOZU (u odnosu na razdoblje izvan sezone)[/caption]

Procjena povećanja potrošnje hrane i pića na razini gradova / općina

Navedene procjene pokazuju da za vrijeme vrhunca turističke sezone dolazi do znatnog porasta potencijala potrošnje hrane i pića izvan smještajnog objekta turista. Takva procjena može se „spustiti“ s razine županije i na razinu pojedinačnog grada ili općine. U ovoj analizi napravljena je procjena povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića za 6 županija jadranske Hrvatske te za svaku županiju po četiri najjače turističke destinacije u kolovozu (tj. koje ostvaruju najveći broj turističkih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima u kolovozu).

Najveći broj noćenja turista u kolovozu 2017. godine u obrađenih 6 županija zabilježen je u Malom Lošinju, Crikvenici, Rabu, Krku Zadru, Ninu, Biogradu na Moru, Pagu, Šibeniku, Vodicama, Rogoznici, Primoštenu, Splitu, Makarskoj, Baškoj Vodi, Omišu, Rovinju, Medulinu, Poreču, Umagu, Dubrovniku, Orebiću, Konavlima i Korčuli što predstavlja oko 40% ukupnog broja noćenja turista koji se ostvari u kolovozu.

>>>Ove godine u Hrvatskoj 12 posto više gostiju iz Srbije, troše 95 eura na dan

Od navedenih mjesta, procjenom rasta potrošnje u segmentu hrane i pića ističu se:

1. Općina Medulin, s procjenom rasta potrošnje u segmentu hrane i pića za 1.095% (oko 12 puta) u kolovozu 2018. u odnosu na potrošnju izvan sezone.

2. Općina Baška Voda, s procjenom rasta potrošnje u segmentu hrane i pića za 1.059% (oko 11,5 puta) u kolovozu 2018. u odnosu na potrošnju izvan sezone.

3. Grad Nin, s procjenom rasta potrošnje u segmentu hrane i pića za 1.047%. (oko 11,5 puta) u kolovozu u odnosu na potrošnju izvan sezone. Drugim riječima, potrošnja u segmentu hrane i pića u gradu Ninu u kolovozu 2018. je potencijalno oko 11,5 puta veća u odnosu na prosječnu potrošnju izvan sezone.

Navedeni izračuni i procjene potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića na temelju porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji) uslijed dolaska i noćenja stranih turista u kolovozu, mogli bi pomoći i, primjerice, našim maloprodajnim lancima za pripremu za turističku sezonu, odnosno za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu potražnju u turističkoj sezoni, ali i za procjenu potreba opskrbe na vrhuncu turističke sezone.

Koliko je to važno za ukupan rast maloprodaje u Hrvatskoj, govori i podatak da je razina realnog prometa u trgovini na malo prošle godine bila za oko 7% manja u odnosu na razinu iz pretkrizne 2008. godine. Dodatno, procjene potrošnje olakšavaju osiguravanje sezonske opskrbe u trgovini na malo i prilagodbu cjelokupne turističke ponude povećanom broju stanovnika. Stoga je korisno procijeniti preferencije potrošnje turista, kako bi zainteresirani dijelovi našega gospodarstva mogli usmjeriti potrošnju (u slučaju obrađenom u ovom radu – segment potrošnje hrane i pića) i u one segmente u kojima Hrvatska ima konkurentnu proizvodnju (npr. prehrambena industrija), čime bi se dodatno potaknuo gospodarski oporavak.

Procjena povećanja broja stanovnika i procjena povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu 2018. u 4 najvažnije turističke destinacije u pojedinoj županiji: