Ocjenjujući rast u drugom tromjesečju "laganim ubrzavanjem dinamike rasta BDP-a", Hrvatska gospodarska komora (HGK) ističe da je to i dalje 0,3 postotna boda niža stopa od one ostvarene u istom razdoblju lani.
>>>Majetić o BDP-u: Rast ograničava manjak radne snage i porezna opterećenja poslodavaca
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini.
"Kada se promatraju potrošne komponente rasta BDP-a, pokazuje se da je najveći utjecaj na takvo ubrzavanje dinamike rasta imao izvoz roba i usluga, čije je kretanje u prvom kvartalu imalo sasvim suprotan učinak. Kod ostalih kategorija potražnje istodobno je zabilježeno blago usporavanje rasta, pa tako i kod osobne potrošnje koja ima najveći udio u strukturi ukupne potražnje", kažu iz HGK.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, pokazuju podaci DZS-a. Izvoz roba porastao je u tom kvartalu za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Usporedbe radi, u prvom tromjesečju je pao 0,5 posto na godišnjoj razini.
Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 3,6 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prvi kvartal, kada je skočila 3,9 posto. Ponešto je usporio i rast državne potrošnje, na 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 2,8 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u drugom tromjesečju 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,5 postotnih bodova sporiji rast nego u prvom kvartalu ove godine.
Osvrnuvši se na prvu polovinu godine, u HGK kažu da ostvareni rast BDP približno odgovora procjenama Europske komisije, koja je za ovu godinu za Hrvatsku predvidjela rast od 2,6 posto, nešto dinamičniji od rasta na razini cijele EU, koji bi trebao iznositi 2,1 posto, ali i najsporiji u usporedbi s članicama EU10.
"Posljedica takvih kretanja trebao bi biti nastavak laganog približavanja prosječnoj razini razvijenosti EU, ali na žalost i zaostajanja za prosječnom razinom razvijenosti EU10. Naime, Hrvatska je u 2016. s rastom od 3,5 posto bila među najbrže rastućim članicama EU10, ali je već u 2017. s rastom od 2,9 posto rasla sporije od svih članica EU10.", upozoravaju iz HGK.